LJUBLJANA, 22. rujna (Hina) - Slovenski premijer dr. Janez Drnovšek
danas je članovima Upravnog odbora slovenske Gospodarske komore govorio o
osnovnim obrisima ekonomske politike za iduću godinu.
Drnovšek je upozorio da su glavne poteškoće u velikoj javnoj potrošnji (74
milijarde tolara u prvih osam mjeseci, 20 posto realnog porasta) i padu
društvenog proizvoda, čemu pridonose i velika socijalna davanja i pritisci
na plaće, kojima se nakon 9-postotnog povišenja u negospodarstvu više ne
može popuštati, jer o tomu ovisi uspjeh ekonomske politike u ovoj i idućoj
godini.
Drnovšek je podsjetio da će iduće godine državnu blagajnu opteretiti i
veća izdvajanja za cestovnu izgradnju i obranu stoga što se pogoršalo
sigurnosno stanje u regiji, najavljujući "vruće" jesenske rasprave o
proračunu. Na prigovore gospodarstvenika da vlada precijenjenim tečajem
tolara iscrpljuje izvoznike, smanjuje im konkurentnost i stvara trgovinski
debalans, Drnovšek je odgovorio da se ne mogu očekivati veće promjene
tečaja te da će se pokušati i iduće godine zadržati mjesečna inflacija od
jedan do dva posto. Vlada će, dodao je, i administrativnim mjerama
pokušati smanjiti kamatne stope, a cijene će se jače usklađivati samo u
javnim djelatnostima, infrastrukturi i energetici. Vlada će manjak prihoda
pokušati nadoknaditi poreznim i carinskim promjenama, a poduzećima će osim
selektivnim kreditiranjem uspješnih izvoznih poslova pomogati i smanjenjem
državnih i društvenih izdvajanja, tako da se opterećenost brutto cijene
rada smanji na 42 posto.
Gospodarstvenici pak drže da treba nastaviti privatizaciju, osposobiti
banke i gospodarstvo, bolje nadzirati uvoz i promicati Sloveniju kao
državu. Po njihovu mišljenju javna je potrošnja tijekom godine bila
kritičnija od povišenja plaća, koje su u prvih osam mjeseci bile 21,7 posto
više nego lani.
Upozorili su i na opasnost od povećane otplate stranog duga za društveni
proizvod, jer Slovenija duguje 1,8 milijardu dolara, u što nisu uračunana
dva nova zajma od 100 i 80 milijuna dolara, dug deviznim štedišama u
Sloveniji i Hrvatskoj (Ljubljanska banka), zatim 600 do 800 milijuna dolara
naslijeđenog duga bivše Jugoslavije i potrebna stalna razina deviznih
zaliha.
(Hina) dd
221346 MET sep 93
(Hina) dd