Nadnaslov:Ex-komunisti ponovo dižu glavu u istočnoj Europi
Naslov: Radikalne reforme - uz 'socijalu'
Podnaslov:Ispitivanja javnog mnijenja u istočnoeuropskim zemljama pokazuju
rastuću popularnost bivših komunista u javnom mnijenju, koje je
šokirano drastičnim padom životnog standarda i masovnom
nezaposlenošću. Oduševljeni pobjedom ljevice na poljskim
izborima, neki od tih čelnika tvrde: "Rezultati izražavaju želju
birača za radikalnim promjenama, uz prihvatljivu socijalnu cijenu".
Piše: Jean BURNER, AFP
BEČ - Bivše komunističke partije, udaljene s vlasti u Istočnoj Europi, osim
u Rumunjskoj, nakon pada socijalističkih režima na tom području 1989.
godine, osvajaju prostor u javnom mnijenju, šokiranom drastičnim padom
životnog standarda u posljednje četiri godine te pojavom masovne
nezaposlenosti.
Većina bivših komunističkih stranaka u Istočnoj Europi, preobraćenih u
socijalističke ili demokratske stranke, bučno su slavili u ponedjeljak
pobjedu bivših poljskih komunista na zakonodavnim izborima u nedjelju.
"Rezultati izbora u Poljskoj predstavljaju veliku pobjedu ljevice",
izjavio je Jean Videnov, predsjednik bugarske socijalističke stranke (PSB -
bivši komunisti). "Oni izražavaju želju birača za radikalnim promjenama u
gospodarskom području, ali uz prihvatljivu socijalnu cijenu".
Za glasnogovornika mađarske socijalističke stranke (PSH - bivši komunisti)
Imru Szekeresa, "poljski rezultat dokazuje da javno mnijenje u istočnoj
Europi traži puteve koji bi im omogućili prijelaz na tržišnu ekonomiju, ali
uzimajući u obzir socijalne aspekte te koji ne bi društvo pretvorio u male
grupe koje bi se borile jedne protiv drugih".
"Pobjednici izbora u Poljskoj nisu komunisti starog kova, već novi poredak
ljevice. Srdačno im čestitamo", izjavio je Pavel Konis, glasnogovornik
slovačke demokratske ljevice (SDL - bivši komunisti).
"Broj nezadovoljnih ne prestaje rasti u istočnoj Europi što se duže čekaju
rezultati gospodarskih reformi i dok se broj siromašnih stalno povećava.
Određen broj ljudi, posebno umirovljenici i nezaposleni, s nostalgijom se
prisjećaju vremena kada se komunistička država brinula za sve i kada
nezaposlenost službeno nije postojala", naglašava glasnogovornik bečkog
Instituta za usporedna ekonomska istraživanja (WIIW) objašnjavajući uspon
bivših komunista.
Međunaslov: Samo se Češka razlikuje
Bugarska socijalistička stranka i mađarska socijalistička stranka pune su
samopouzdanja glede zakonodavnih izbora, predviđenih u tim dvjema zemljama
za 1994. godinu.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja s kraja lipnja u
Bugarskoj, PSB je sakupila 26,4 posto očekivanih glasova, prema 23,1 posto
za antikomunističku skupinu Savez demokratskih snaga. On je s 106 deputata
od ukupno 240, glavna parlamentarna podrška sadašnje centrističke vlade
Lubena Berova.
U Mađarskoj, socijalistička stranka PSH ima uspjeha. U proljeće je
pobijedila na parcijalnim izborima i nalazi se na drugom mjestu prema
očekivanim glasovima birača, iza mladih liberala FIDESZ, koji su daleko
prestigli Demokratski forum (konzervativci) premijera Jozsefa Antalla.
Najpopularnije političke ličnosti u Mađarskoj su i dalje Miklos Nemeth i
Gyula Horn, dva bivša komunista reformatora, odnosno premijer i ministar
vanjskih poslova posljednje komunističke reformatorske vlade prije prvih
slobodnih izbora u proljeće 1990. godine.
U Slovačkoj, SDL Petera Weissa ostaje drugom političkom snagom u zemlji,
iza vladajuće stranke premijera Vladimira Mečijara, HZDS. Ali u
ispitivanjima popularnosti, leader bivših slovačkih komunista jasno
prednjači pred šefom vlade.
Za razliku od toga, bivše komuniste i dalje odbijaju u Češkoj, gdje, prema
ispitivanjima, premijer, ultra liberal Vaclav Klaus prednjači pred bivšim
komunistima okupljenim u bloku ljevice, koji dolazi tek na četvrto mjesto
iza socijal-demokrata i demokratskog saveza. Češka međutim bilježi bolje
rezultate u Istočnoj Europi glede nezaposlenosti (trenutno između 3,5 posto
i 4 posto) i nada se smanjiti inflaciju na 9 posto u 1994. godini.
I konačno u Rumunjskoj, predsjednik Ion Illiescu, bivši glavni ideolog pod
komunističkim diktatorom Nicolae Ceausescu i njegova stranka, Demokratski
front nacionalnog zdravlja (FDSN), uživaju i dalje povjerenje većine
Rumunja, unatoč lošoj gospodarskoj situaciji.
(Hina) br
222214 MET sep 93
(Hina) br