Nadnaslov:Godinu dana od francuskog prihvaćanja sporazum još u povojima
Naslov: Maastricht na papiru - do kada?
Podnaslov:Njemačko odugovlačenje s prihvaćanjem sporazuma otežava posao
čelnicima EZ, koji uskoro planiraju održati izvanredni summit
kako bi potvrdili ciljeve sporazuma i odgovorili na val
"euro-pesimizma" koji Zajednicu pogađa već nekoliko mjeseci
Piše: Christophe de ROQUEFEUIL, AFP
PARIZ - Godinu dana nakon što su ga Francuzi jedva prihvatili ( s 51,05
posto glasova -za-), Maastrichtski sporazum postoji još uvijek samo na
papiru, dok kriza koja hara Europom - monetarna nestabilnost, gospodarska
recesija, diplomatska neslaganja - dovodi u pitanje izglede da se priđe
njegovoj stvarnoj primjeni.
Suprotno svakom očekivanju, Njemačka, tradicionalno dobar đak europskog
razreda, je ta koja odugovlači njegovo stupanje na snagu, nakon što su ga
dvije najtvrdokornije zemlje, Danska i Velika Britanija, ne bez poteškoća
prihvatile.
Unatoč tome što je njemački parlament u prosincu 1992. godine odobrio
sporazum i što su bonnski čelnici pobornici njegove brze primjene, njemački
pristup je odgođen prema odluci Ustavnog suda nakon žalbi koje su podnijeli
protivnici sporazuma.
Eventualna negativna presuda bacila bi ozbiljnu hipoteku na njegovu
primjenu. Nepreciznost glede datuma presude - "najranije u listopadu,
možda u studenom", prema navodima glasnogovornika Suda - predstavlja
također kalendarski problem čelnicima Zajednice, koji predviđaju da će se
ponovo okupe krajem listopada u Bruxellesu, na izvanrednom summitu, kako bi
svečano obilježili stupanje na snagu sporazuma iz Maastrichta.
Taj summit ocjenjuje se temeljnim za potvrdu ciljeva i kalendara
Maastrichta - gospodarska i monetarna zajednica, vanjska politika i
zajednička sigurnost... - kako bi se odgovorilo na val "euro pesimizma"
koji pogađa Zajednicu posljednjih mjeseci.
Međunaslov: "Obnova političke Europe polazi od Maastrichta"
U pripremi tog susreta trenutno je aktualna "francusko-njemačka
inicijativa" - Pariz i Bonn rade zajedno u namjeri da predoče svoje planove
gospodarske usklađenosti, sukladno uputama iz sporazuma.
Zadatak Dvanaestorice ne izgleda lagan. Umnožavanje devalvacija i rasulo
Europskog monetarnog sustava suočenog sa spekulacijama tijekom ljeta bacili
su sumnju na uporabljivost projekta jedinstvene monete. Paralelno, stalni
porast nezaposlenosti i nesporazumi oko GATT-a pojačali su nedoumice glede
izbora jedne uglavnom liberalne Europe.
Naposlijetku, nemoć Dvanaestorice u krizi na području bivše Jugoslavije i
njihova povučenost u mirovnim pregovorima o Bliskom istoku, samo su
pojačali sumnje protivnika Maastrichta o učinkovitosti zajedničke
diplomacije. Nedavne trzavice između Njemačke i Francuske nisu nimalo
uljepšale tu sliku.
Pobornici sporazuma ističu da on u sebi sadržava lijek za takva zla, koja
čine imperativnijom njegovu brzu i odlučnu primjenu.
Predsjednik Europske komisije Jacques Delors je pozvao na obnovu europske
građevine "koja je u opasnosti". "Ako se tako nastavi, neće biti
jedinstvene monete", upozorava on. Trenutni projekt europske diplomacije
ima "design Williams-Renaulta, ali motor 'spačeka'", gorko je izjavio.
"Taj nesretni sporazum optužen je za sve grijehe i prije nego što je
stupio na snagu", primjećuje Alain Lamassoure, francuski ministar zadužen
za europske poslove, izjavljujući da je uvjeren da "obnova političke
Europe" polazi od Maastrichta.
(Hina) br
212223 MET sep 93
(Hina) br