Nadnaslov: Mostra u Veneciji: Međunarodni simpozij filmskih stvaralaca
Naslov: Pobuna protiv "američke kulturne hegemonije"
Podnaslov: Najveća imena svjetskog filma okupila su se na dvodnevnom
simpoziju u Veneciji da bi se zajedno našli u obrani slobode
umjetničkog izraza i pobunili se protiv "američke kulturne
hegemonije". Teme rasprave bila su i pitanja autorskih prava i
pregovori o GATT-u koji zadiru u područje kulture, kao i
solidarnost s kinematografijama Trećeg svijeta i uopće,
preživljavanje filma kao umjetnosti.
Piše: Marie-Therese DELBOULBES, AFP
VENECIJA - Između vatrene Tine Turner i spektakularnog lova na čovjeka u
filmu "Fugitif" s Harrisonom Fordom, Mostra je početkom tjedna u Veneciji
okupila neka od najvećih imena svjetskog filma, u baroknom ozračju "Scuole
Grande San Giovanni Evangelista" da bi se zajedno našli u obrani slobode
umjetničkog izraza i pobunili se protiv "američke kulturne hegemonije".
Taj dvodnevni simpozij, upriličen u povodu pedesetogodišnjice Mostre,
stavlja na dnevni red pitanja autorskih prava i pregovore o GATT-u,
solidarnost s kinematografijama Trećeg svijeta, ali i uopće preživljavanjem
filma kao umjetnosti.
Gillo Pontecorvo, direktor Mostre, želi da simpozij završi osnivanjem
stalnog Međunarodnog sekretarijata autora u Veneciji. Bivši francuski
ministar kulture, Jack Lang, kome je povjereno predsjedavanje skupštinom na
kojoj su se okupili Robert Altman, Stephan Frears, Sydeny Pollack, James
Ivory, Peter Weir, Nelson Pereira Dos Santos, Chen Kaige, sva velika imena
talijanskog filma kao i doajen među rediteljima Fred Zinnemann (86) ("High
noon"), u magičnom i blistavom okviru jedne od najstarijih "Scuopla"
(sjedišta društava) u sjeni slika Tintoretta i Tiepola.
Jack Lang, obučen u venecijansko crveni sako, pozdravljajući skup, u
svojoj je uvodnoj riječi načeo jednu od njegovih glavnih tema. "Ako se
gleda zemljovid svjetskog filma, vidi se, kao u starim povijesnim
udžbenicima, vojska u povlačenju i čak rasulu" pred, kako je rekao, "naglom
američkom plimom".
Europska kinematografija nije u najboljem položaju. Bivši ministar je
optužio države članice EZ da "ne pomažu filmu koji je u opasnosti". Ne
okolišajući, pozvao je "na akcije komandosa", "zašto ne i zaposjedanje
ureda" u Bruxellesu, predloživši da na slijedeći summit šefova država
pošalje jednu delegaciju.
On je potsjetio na "kanibalizam" televizije na Zapadu čiji je "zagrljaj
ljubavni, ali smrtonosan", dok je na istoku "trgovački totalitarizam
zamijenio policijski totalitarizam".
On se založio za to da ovaj sukob ne bude "sukob zalaznice, sukob
dinosaurusa i posljednjeg Mohikanca".
Međunaslov: Zaštiti europske kulture
"Hegemoniju, invaziju, kolonizaciju Sjedinjenih Država" javno su ukorili
razni govornici, dok je Mostra prikazivala veliki broj američkih filmova
bez presedana.
U raspravi su sudjelovali filmaši s raznih kontinenata. Tako je Brazilac
Nelson Pereira Dos Santos naglasio da se u njegovoj zemlji, "gdje se ne
poštuje temeljno pravo na život, pravo autora može činiti kao nešto
apstraktno". Gvinejac Mohamed Camara je apelirao na materijalnu
solidarnost s Afrikom: jedini laboratorij koji postoji u Gvineji je
zapušten, a treba prijeći 6.000 km da bi se vidjele trake jednog filma.
Roberto Barzani, dopredsjednik Europskog parlamenta i Leon
Schwarttzenberg, predsjednik njegove filmske komisije, branili su branili
"pravo postojanja Europe kultura". Komisija EZ "ne treba prihvatiti
ustupke koji dovode u opasnost zaštitu naših kultura" u pregovorima o
GATT-u, naglasio je Barzanti.
Program Mostre bio je prilično tanak do kraja simpozija u utorak navečer.
Jedini film koji je prikazan u ponedjeljak u konkurenciji bilo je
provokativno djelo Rolfa De Heera.
U "Bad boy Bubby", jedna majka ugnjetivač - najčešća tema ove Mostre -
zatvara svog sina i ima s njim seksualne odnose.
(Hina) br
092035 MET sep 93
(Hina) br