(OPŠIRNIJA VERZIJA)
ZAGREB, 6. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo
Tuđman na današnjoj je redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinstvo
odbacio mogućnost da se prekidom ženevskih mirovnih pregovora o BiH odgodi
rješavanje problema UNPA područja u Hrvatskoj.
"Rješenje krize u BiH pospješilo bi rješenje hrvatskih UNPA područja, ali
neovisno o tome hrvatska je Vlada, kao što je poznato, zatražila odvajanje
mandata UNPROFOR-a za Hrvatsku. Za Hrvatsku je bilo i ostat će
prvorazredno pitanje rješenje problema u UNPA područjima", kazao je
predsjednik Tuđman.
"Hrvatska će Vlada voditi računa o međunarodnim odnosima, ali neće odustat
od svojih zahtjeva", rekao je predsjednik Tuđman, osvrćući se na ulogu
UNPROFOR-a u Hrvatskoj. Podsjetio je da UNPROFOR nije ispunio svoju zadaću
te istaknuo da pripadnici mirovnih snaga UN-a nisu proveli za Hrvatsku vrlo
važnu Rezoluciju 769 Vijeća sigurnosti, odnosno kontrolu granica Hrvatske
sa Srbijom i BiH. "Također nisu provedene ni rezolucije 815 i 847 po
kojima su UNPA područja sastavni dio Hrvatske i po kojima se trebao početi
postupno uvoditi hrvatski ustavno-pravni poredak na ta područja. Hrvatska
će se zalagati za proširenje mandata UNPROFOR-a, ali drži da za provedbu
rezolucija Vijeća sigurnosti treba odobriti dodatne snage", rekao je
predsjednik Tuđman.
Zamoljen da komentira stajalište Sjedinjenih Američkih Država o održanju
BiH kao konfederativne države, predsjednik Tuđman je kazao da je razumljivo
takavo stajalište Sjedinjenih Država koje su slično ustrojene. Dodao je da
je s američkog stajališta teško razumjeti međunacionalne odnose u BiH,
podsjetivši na raspade višenacionalnih država u istočnoj Europi.
"No, nažalost", istaknuo je dr. Tuđman, "iz iskustva se vidi da je takvo
rješenje nemoguće, jer je uostalom i Hrvatska prije srpske agresije i
raspada Jugoslavije predlagala konfederativno uređenje bivših
jugoslavenskih država, koje Srbija nije prihvatila. Razumijemo stajališta
SAD-a, ali držimo da se BiH može održati samo kao zajednica triju
kostitutivnih naroda."
Odgovarajući na novinarsko pitanje kako će biti zaštićeno 600.000 Hrvata u
BiH, koji su ostali izvan Hrvatske Republike Herceg-Bosne, dr. Tuđman je
kazao kako Hrvatska želi da se u BiH očuvaju prostori na kojima je hrvatsko
pučanstvo u većini, a Hrvati koji su na prostorima izvan Hrvatske Republike
Herceg-Bosne morat će imati sva građanska i druga prava, na temelju
reciprociteta, zajamčena međunarodnim konvencijama i predloženim ustavnim
rješenjem za BiH. "Stvaranjem Hrvatske Republike Herceg-Bosne osiguravaju
se i strateški intersi hrvatskog naroda u cjelini, i hrvatske države",
ocijenio je dr. Tuđman.
Na zamolbu da komentira izjavu pomoćnika supredsjedatelja Mirovne
konferencije Gertha Ahrensa da se "Vanceov plan mora prilagoditi stvarnosti
krajine", hrvatski predsjednik je kazao da je "sumnja o primjeni rješenja
za BiH na Republiku Hrvatsku neosnovana". "U BiH su Srbi jedan od triju
konstitutivnih naroda, a problem Srba u Hrvatskoj je problem srpske manjine
u okviru hrvatske države", kazao je dr. Tuđman.
Na novinarsko pitanje o sudbini Neuma te hoće li on biti u sastavu
Hrvatske Republike Herceg-Bosne ili će, uz koridor uz lijevu obalu Neretve,
pripasti, kako oporba tvrdi, muslimanskoj republici, s obzirom na to da je
nakon privremena prekida ženevskih pregovora nastala priča o tom gradu i
ekološkoj luci oko njega, te s obzirom na to da je Alija Izetbegović
ponovio u New Yorku da će inzistirati u nastavku razgovora na muslimanskom
izlazu na more, pri čemu uopće ne spominje slobodnu zonu u luci Ploče, nego
i dalje inzistira na Neumu, predsjednik Tuđman je odgovorio da je po
sadašnjim granicama Neum u sastavu Republike Bosne i Hercegovine, a da je
po logici traženja rješenja krize u BiH sastavni dio Hrvatske Republike u
BiH.
"Predstavnici hrvatske strane, Hrvatske Republike Herceg-Bosne, nisu
pristali na Izetbegovićeve zahtjeve da se područje Neuma uključi u
bosansko-muslimansku republiku i to iz principijelnih razloga", rekao je
dr. Tuđman. "Ponajprije, ako se traži rješenje za održanje BiH kao unije
republika, onda je u toj uniji i Hrvatska Republika Herceg-Bosna, pa prema
tome imaju izlaz na more sve sastavnice unije Herceg-Bosne. Drugo, Neum je
isključivo hrvatski teritorij i napučen s čisto hrvatskim pučanstvom.
Prema tome, nema razloga da se to izdvaja u bosansko-muslimansku republiku.
I treće, ako Izetbegović stalno zahtijeva da se BiH održi kao cjelovita
zajednica, zašto onda traži Neum osim, kako je to ondje kazao, iz
psiholoških razloga", nastavio je predsjednik Tuđman.
"Naši argumenti u tim raspravama u okviru Ženevske konferencije bili su
takvi da hrvatski predsttavnici ne mogu pristati na dodjelu Neuma,
hrvatskog područja, muslimanskoj bosanskoj republici i iz strateških,
političkih pa i psiholoških razloga. Iz strateških razloga, zato što bi to
značilo cijepanje Hrvatske Republike Herceg-Bosne i hrvatskog naroda te
hrvatske države, to znači Hrvatske Republike, na dva dijela i to na onom
dijelu koji je, po srpskoj imperijalnoj politici od prošlog stoljeća do
danas, trebalo zauzeti da bi se taj najjužniji dio, ako ništa drugo, uspio
osvojiti i pripojiti, zajedno s Dubrovnikom, velikoj Srbiji. Prema tome, u
tom se zahtjevu poklapaju ciljevi ili namjere i velikosrpske i sada
muslimanske politike. To je iz strateških razloga neprihvatljivo", kazao
je dr. Tuđman.
"Iz političkih razloga neprihvatljivo je za hrvatsku stranu stoga što je
hrvatska strana bila krajnje kooperativna i izišla u susret zahtjevima
supredsjedatelja i međunarodnih čimbenika, a, kao što znate, u vođenju te
konferencije ne sudjeluju samo supredsjedatelji, nego su ondje prisutni i
stalni predstavnici SAD-a, zatim ruski zamjenik ministra vanjskih poslova,
prisutna je tamo i Europa, Ujedinjeni narodi, SAD. Svi oni sudjeluju u
rješavanju te krize uvjeravajući i vršeći pritiske da se postigne sporazum.
U tim i takvim okolnostima hrvatska je strana, da bi udovoljila tim
zahtjevima, a ako je to moguće s gledišta hrvatskih strateških i političkih
interesa, pristala da u muslimansku republiku uđe Stolac koji su hrvatske
snage Herceg-Bosne najprije obranile od srpske agresije, a poslije i od
muslimanske, ali budući da je Stolac pretežito bio nastanjen muslimanskim
pučanstvom, pristala je i na takve ustupke. Hrvatska je strana odustala od
svojih zahtjeva da u Hrvatsku Republiku uđu i Fojnica, Kreševo i Kiseljak,
Vareš, Žepče, područja koja su izričito s hrvatskim pučanstvom, jer da se
to izdvoji muslimanska bosanska republika ne bi imala teritorijalnih uvjeta
za održanje, za život. Zauzvrat, dobila je u svoje predviđene granice
područje Kupresa i Jajca, na sjevernim granicama Novi Travnik, Vitez,
Busovaču. Prema tome, iz političkih razloga, hrvatska strana ne može
davati daljnje ustupke", nastavio je dr. Tuđman.
"A iz psiholoških razloga, ako ih Izetbegović već spominje, onda hrvatska
strana još manje može pristati na rješenje koje bi cijepalo hrvatski narod
i ne samo teritorij Hrvatske Republike Herceg-Bosne, nego i hrvatski narod
i hrvatsku državu u cjelini. Ne može pristati zbog toga što je do tog
izlaza Bosne na more došlo u vrijeme turskih osvajačkih ratova u Europi, u
razdoblju 1699. do 1718., u ratovima koje je Turska vodila u Europi i s
drugima, i s Mlečanima. I tada je dubrovačkoj diplomaciji pošlo za rukom
da se (i srijemsko-karlovačkim mirom i zatim požarevačkim mirom uspije
obraniti od Mlečana prepuštajući to područje Turskoj, a zauzvrat su bile
nagodbe o plaćanju nekih obveza koje je Dubrovnik imao prema Turskoj, tada
osvajačkoj sili, kako Dubrovnik ne bi bio osvojen) odvoji od mletačke
opasnosti time da tadašnja turska Bosna dobije izlaz na more kod Neuma,
Neum-Klek, ali i drugi izlaz na more te da se odvoji od mletačkog područja
kod Sutorine, prema Crnoj Gori. A u socijalističkoj Jugoslaviji
napravljeni su ustupci srpskoj strani pa je taj ostatak turske osvajačke
politike na hrvatskom tlu ostavljen na slučaju Neuma-Kleka, znači taj izlaz
na hrvatskom tlu s hrvatskim pučanstvom ostavljen je u tom slučaju Bosni i
Hercegovini, a Sutorina, koja je bila na granici Hrvatske, BiH i Crne Gore,
da ne bi cijepala ni jednu od republika, pripojena je Crnoj Gori".
"Prema tome, u hrvatskom narodu, među onima koji znaju taj slučaj, postoji
i te kakvo neraspoloženje, postoji osjećaj poniženja s takvim rješenjem i
razumije se da hrvatski narod u današnjim uvjetima kada ima svoju državu
neće biti spreman na daljnja poniženja i ugrožavanje svoga nacionalnog i
državnog opstanka na tim područjima", kazao je predsjednik Tuđman.
Na upit stranog novinara ima li pripadnika Hrvatske vojske u središnjoj
Bosni, predsjednik Tuđman je kazao da ih ima samo na granici od Dubrovnika
prema Stolcu radi obrane hrvatskih teritorija i u skladu sa sporazumom
potpisanim prije godinu dana s Alijom Izetbegovićem.
Na pitanje postoji li mogućnost ujedinjenja Republike Hrvatske i Hrvatske
Republike Herceg-Bosne, predsjednik Tuđman je podsjetio da je Hrvatska bila
i ostaje za jedinstvenu BiH u obliku unije triju konstitutivnih jedinica.
"Nema nikakvih razloga da se govori o ujedinjenju jer su tako hrvatski
interesi u BiH i hrvatski državni interesi zaštićeni. Održanje takve unije
u kojoj bi se uspjelo učiniti pravedno razgraničenje i urediti odnosi prema
predloženom ustavnom načelu bilo bi u interesu i hrvatskog države i
hrvatskog naroda u cjelini", kazao je dr. Tuđman. "Međutim,
Izetbegovićevo odbijanje, u ime dijela muslimanskog vodstva, da prihvati
sporazum i najava da će se na ženevsku konferenciju vratiti pod kraj rujna
nosi sa sobom zlu slutnju, popraćenu sadašnjom ofenzivom muslimanskih snaga
u središnjoj Bosni pa i u područjima predviđenima za hrvatsku republiku
protiv HVO-a i hrvatskog naroda", istaknuo je Predsjednik. Dodao je kako
se "čini da Izetbegović, govoreći o povratku na konferenciju pod kraj
rujna, želi da njegove vojne snage do tada zauzmu što više područja koje su
Hrvati obranili i gdje brane svoj opstanak". Ističući da to nije u
interesu ni hrvatskog ni muslimanskog naroda, dr. Tuđman je kazao da će
Hrvati u Herceg-Bosni, Republika Hrvatska i on osobno, uložiti napore da u
izravnim pregovorima s Izetbegovićem i drugim muslimanskim predstavnicima
pokušaju spriječiti razmah ratnih sukoba i pokušaju stvoriti pretpostavke
za suradnju tih dviju republika u okviru unije.
Odgovarajući na pitanje kakva jamstva Izetbegović može dobiti u SAD-u i ne
stvara li se pritisak na Republiku Hrvatsku, s obzirom na Christopherov
zahtjev za "veću fleksibilnost hrvatske strane", dr. Tuđman je kazao da
nije riječ o pritisku samo na Hrvate, nego na sve strane, što je ujedno
izlika međunarodne zajednice koja nije učinila ništa protiv srpske
agresije. "Osim političkog pritiska Alija Izetbegović ne može ništa drugo
očekivati", kazao je dr. Tuđman. "Sada očekuje da će verbalnom potporom,
koju ima, dobiti ustupke za koje u načelu ima moralna prava ako traži da se
u muslimansku republiku uključe područja u istočnoj Bosni s kojih su
Muslimani protjerani", rekao je predsjednik Tuđman, dodajući da se pritom
postavlja pitanje zašto je međunarodna zajednica dopustila agresiju i tko
će prisiliti Srbe da ostupe.
Na pitanje koji je pregovarački status Alije Izetbegovića, dr. Tuđman je
odgovorio da on "stvarno predstavlja muslimansko vodstvo u BiH i to ne
čitavo, a da je formalno u funkciji predsjednika Predsjedništva, jer je
međunarodnoj zajednici važno da netko iz muslimanskog vodstva potpiše
sporazum".
Na upit o temi razgovora s predstavnicima stranaka zastupljenih u
hrvatskom Saboru, predsjednik Tuđman je kazao da ih je izvijestio o tijeku
ženevskih pregovora, o hrvatskoj državnoj politici i stajalištima drugih
strana te pogledima kako i na koji način zaštititi strateške interese
hrvatskog naroda u cjelini, pa tako i u BiH.
Upitan o nedavnoj polemici zbog slučaja "Arcus" između Stjepana Mesića i
Branimira Glavaša, dr. Tuđman je podsjetio da je Predsjedništvo HDZ-a
osudilo javne polemike o stvarima o kojima je trebalo raspraviti u okviru
državnih tijela, a prije svega stranačkim. "Takva se praksa neće više
dopustiti", ustvrdio je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman
napominjući da će se osobna i politička razmimoilaženja riješiti do sabora
HDZ-a.
(Hina) sp
061243 MET sep 93
(Hina) sp