ZAGREB, 3. rujna (Hina) - "Duboko sam svjestan svoje i naše zajedničke
odgovornosti, glede težine političkoga trenutka i sudbonosnosti sadašnjeg
razvoja za ostvarenje nacionalnih interesa Hrvatske i za našu mirnu i
demokratsku budućnost", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih
poslova dr. Mate Granić u svom izlaganju o provedbi vanjske politike
zastupnicima Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske. Istaknuo je da
smo kao zemlja i narod na pragu vrlo osjetljivog razdoblja.
"Svoje postupke moramo krajnje pažljivo i mudro odmjeravati i osigurati
potpuno povjerenje i zajedničko djelovanje oko ključnih pitanja vanjske
politike, unutar i između pojedinih ustanova, sustava, kako bismo postigli
optimalne rezultate u vrlo teškim okolnostima". Dr. Granić je podsjetio
da su se u prošlom razdoblju potvrdile naše procjene općega stanja,
globalnih odnosa, a posebice odnosa međunarodne zajednice prema Bosni i
Hercegovini, te prema našoj prioritetnoj preokupaciji - reintegraciji
zaposjednutih područja.
"Odsutnost odlučnosti, jedinstva i volje vodećih međunarodnih čimbenika da
djelotvorno odgovore na nove prijetnje miru i sigurnosti dovele su do
sigurnosnog vakuuma i pojave novih regionalnih i unutardržavnih sukoba što
prijete još težim posljedicama", kazao je, uz ostalo, dr. Granić, a upravo
u BiH, jasnije su se pokazale sve slabosti djelovanja međunarodne
zajednice.
Podsjetivši na intenzivne aktivnosti Predsjednika Republike glede
prioritetnih pitanja u svezi s vanjskom politikom i sigurnošću zemlje, te
na njegove brojne kontakte, dr. Granić je naveo dva glavna problema, koji
presudno utječu na međunarodni položaj Hrvatske i unutarnje stanje,
sigurnost i stabilnost zemlje. Riječ je o provedbi mirovnoga plana UN u
Hrvatskoj i ratu u BiH.
"U svim je aktivnostima naša prva i osnovna zadaća bila osigurati
međunarodno razumijevanje i potporu za mirno reintegriranje okupiranih
područja u hrvatski ustavno-pravni poredak. U našem djelovanju rukovodili
smo se u punoj mjeri, stajalištima iz Deklaracije Zastupničkog doma, o
vanjskoj politici Hrvatske od 30. lipnja. S obzirom da smo ušli u
kritično razdoblje preispitivanja mandata UNPROFOR-a, jasno smo izložili
naša stajališta, našu principijelnu mirotvornu poziciju, ali i odlučnu
obranu prava na teritorijalni integritet i suverenitet na čitavom svojem
prostoru", kazao je dr. Granić, napomenuvši da smo od sugovornika tražili
da upotrijebe svoj utjecaj u međunarodnoj zajednici radi provedbe mirovnoga
plana UN, te posebice pojačanje pritiska na Srbiju, kao patronu
pobunjeničkih Srba, radi postizanja sporazuma o prekidu vatre i provedbe
svih rezolucija Vijeća sigurnosti UN. Osvrćući se na zadnje izvješće
glavnog tajnika UN sročenoga u duhu rezolucija 815. i 847, kojima se
potvrđuje teritorijalni integritet i suverenitet Hrvatske, te pravo na
cestovno, željezničko, gospodarsko i drugo povezivanje, dr. Granić je
istaknuo, da "nismo mogli prihvatiti izjednačavanje odgovornosti hrvatske
Vlade i tzv. kninskih vlasti, za uspjeh pregovora i stanja na terenu, te
zanemarivanje relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti, na račun tzv.
erdutskog sporazuma, posebice što se tiče isključive odgovornosti kninskih
Srba, za provedbu ključnih odluka Vijeća sigurnosti o razoružanju
paravojnih jedinica i stavljanju teškoga oružaja pod nadzor UNPROFOR-a".
Kazao je kako glavni tajnik dosad nije dao nove prijedloge glede mandata
UNPROFOR-a, nakon 30. rujna, te da je ostavio i otvoreno pitanje
hrvatskoga zahtjeva za razdvajanjem mandata.
Istaknuo je da je Hrvatska ustrajala u traženju mirnoga rješenja,
podsjetivši da je dosadašnje djelovanje UNPROFOR-a bilo neučinkovito.
"Zbog ljudskih, materijalnih i političkih razloga, produljenje toga stanja
za Hrvatsku nije prihvatljivo. Ustrajat ćemo stoga, da se, kao uvjet
produljenja mandata osigura: globalni sporazum o prekidu vatre i
neprijateljstava, jamstva o provedbi svih rezolucija Vijeća sigurnosti te
da se mandat UNPROFOR-a odvoji u tri neovisna", kazao je, među ostalim, dr.
Granić, napomenuvši da dosad nije došlo do zaokreta svjetske organizacije
ka kreativnom uklanjanju zapreka za djelotvornu provedbu mirovnoga plana
UN, a štoviše, uslijedila su i upozorenja Hrvatskoj.
"Od nas se traži suzdržanost i izražava zabrinutost i bojazan od obnove
općeg rata", kazao je dr. Granić, istaknuvši da se od Hrvatske traži da
problem reintegracije razmatra dugoročno, ne pribjegava sili i probleme
rješava isključivo pregovorima." Istaknuo je, da će Hrvatska nastojati
postići zaokruživanje hrvatskoga suvereniteta u skladu s duhom i slovom
odluka svjetske zajednice, ali da se od svoga prava na vlastiti teritorij
nikad neće odreći. Napomenuo je da je za provedbu rezolucija potrebno
zadržati i režim sankcija prema Srbiji i Crnoj Gori do konačnog rješenja.
Napomenuo je da se neće dopustiti "ciparski sindrom", kao ni to da se za
rješenje UNPA čeka rješenje BiH krize te da eventualni odlazak UNPROFOR-a
ne bi neizbježno podrazumijevao obnovu rata.
Hrvatska će i dalje nastojati rješavati probleme pregovorima, poštivajući
najviše standarde u zaštiti ljudskih i manjinskih prava, dodao je dr.
Granić.
Osvrnuvši se na ženevske razgovore o Bosni i Hercegovini, kazao je da je
ponuđeni sporazum davao mogućnost za obnovu miru, ali da koncesije koje je
muslimanska strana tražila od Hrvata nisu bile prihvatljive.
"I dalje smatramo da su teritorijalno nacionalno razgraničenje, ali koje
obuhvaća očuvanje cjelovitosti BiH, poštivanje ljudskih i naconalnih prava
pripadnika svih triju naroda BiH, omogućavanje povratka izbjeglica i
prognanika, kao i sloboda komunikacija unutar zemlje pod pokroviteljstvom i
uz pomoć snažne međunarodne prisutnosti, uvjeti za napredak ka trajnom,
stabilnom i pravednom miru", kazao je dr. Granić, istaknuvši da će
Hrvatska i dalje nastojati djelovati krajnje konstruktivno u pronalaženju
političkog rješenja. Posebno je istaknuo novu tragičnu dimenziju rata u
BiH, koja se očituje u muslimanskoj agresiji protiv hrvatskoga naroda,
posebice u srednjoj Bosni.
Naglasio je da Hrvati u BiH moraju očuvati svoj identitet i opstojnost i u
tom smislu ocjenjuje se dalekosežnim političko i strategijsko značenje
uspostave Hrvatske Republike Herceg-Bosne, koje je bilo određeno dinamikom
zbivanja na tom tlu i sukladno predloženim rješenjima o stvaranju unije
republika BiH.
Ministar Granić je podsjetio da Hrvatska nije pomagala samo Hrvatima nego
i Muslimanima u BiH, u prevladavanju posljedica srpske agresije, te da je
dosad primila više od milijun izbjeglica, pretežito Muslimana. "Osudili
smo i osuđujemo zločine počinjene protiv civilnog pučanstva i zahtijevamo
da se odgovorni izvedu pred lice pravde", kazao je dr. Granić, istaknuvšđi
da se Hrvatska zauzima za neometanu dopremu humanitarne pomoći.
Ukazujući na nejedinstvo i nedosljednost međunarodne zajednice prema krizi
u BiH, kazao je kako se nerijetko prebacivala odgovornost na razvoj stanja
u BiH Hrvatskoj, kojoj su se pripisivale teritorijalne pretenzije, a koje,
kako je istaknuo dr. Granić, ne postoje.
"Uspostava, izgradnja i razvijanje što boljih odnosa sa susjednim
zemljama, jedan je od prioriteta hrvatske vanjske politike i pretpostavka
stabilnosti međunarodnoga položaja Hrvatske", kazao je dr. Granić,
napomenuvši da odnosi sa Slovenijom i Italijom, nisu dosegli razinu s kojom
bismo bili zadovoljni. Intenzivirani su razgovori između ministarstava
Hrvatske i Slovenije, ali su i dalje otvorena neka osjetljiva pitanja, kao
što su granice na moru, NE Krško, Ljubljanska banka, te dio imovinskih
pravnih odnosa, kazao je Granić.
I razvoj suradnje s Italijom sporiji je nego što bismo željeli, kazao je
Granić, istaknuvši da se postojeća opterećenja teško prevladavaju, posebice
ona koja se odnose na pristup Ozimskim sporazumima. Pritom, istaknuo je
kako se nada da će doći do napretka na rujanskom sastanku međudržavnog
povjerenstva u Rimu donijeti željeni napredak.
U sadašnjem trenutku moramo biti odlučni i ustrajni u obrani naših prava i
promicanju naših interesa, a, ujedno, i realistični i odgovorni,
fleksibilni u potrebnoj mjeri, u traženju suglasja s bitnim međunarodnim
tijekovima i čimbenicima, na dobrobit suverene, cjelovite, demokratske i
europske Hrvatske, kazao je na kraju izlaganja potpredsjednik Vlade i
ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić.
Zastupnički dom zatim je izabrao sedmeročlano povjerenstvo za zaključke, a
sjednica je nastavljena raspravom o vanjskoj politici Hrvatske.
(Hina) mć
030957 MET sep 93
(Hina) mć