Nadnaslov:Znanstveni simpozij u okviru Međunarodnog sajma vina potvrđuje:
Naslov: Malo vina ne škodi!
Podnaslov:Osobe koje vino piju u umjerenim količinama manje pate od srčanih
bolesti i žive duže nego trezvenjaci ili teški uživatelji alkohola,
navode znanstvenici, ističući djelotvoran učinak umjerene i redovite
potrošnje alkohola koja smanjuje rizik od srčanih bolesti za 20-60
posto. No, kako ističu, za neke i male doze mogu biti opasne.
Piše: Nelson GRAVES, Reuter
BORDEAUX - Osobe koje piju vino u umjerenim količinama manje pate od
srčanih bolesti i duže žive nego trezvenjaci ili teški uživatelji alkohola,
priopćili su ovih dana znanstvenici na jednoj francuskoj konferenciji.
No znanstvenici tvrde da čak i male doze alkohola za neke mogu biti opasne
te da uživanje u alkoholu donosi velike socijalne troškove, u porastu u
siromašnim zemljama, koji mogu prerasti fondove zdravstva.
Simpozij je održan pod pokroviteljstvom Međunarodnog sajma vina i alkohola
u Bordeauxu (Vinexpo), što se svake druge godine održava u ovom gradu na
jugozapadu Francuske koji predstavlja izlog industrije vina.
Odluka o održavanju diskusije o vinu i zdravlju proizašla je iz
zabrinutosti glede porasta pokreta usmjerenih protiv konzumiranja alkohola.
No istraživanje koje ukazuje na zdravstvene prednosti koje pruža vino
donijelo je dobre vijesti ovoj industriji, koja je pogođena naglim padom
potražnje te prevelikom proizvodnjom.
Potrošnja crnog vina u Sjedinjenim Državama naglo je porasla za 30% nakon
što je 1991. godine na televiziji prikazana emisija u kojoj se govori kako
Francuzi unatoč ishrani bogatoj mastima i kolesterolom imaju puno nižu
stopu srčanih bolesti od Amerikanaca.
Znanstvenici su na simpoziju izjavili da su nedavna istraživanja pojačala
uvjerenje da umjereno uživanje u vinu - oko dvije čase dnevno - umanjuje
oboljevanje od srčanih bolesti.
Serge Renaud iz Francuskog nacionalnog zdravstvenog instituta u Lyonu,
ističe da umjerena i redovna potrošnja alkohola umanjuje rizik od srčanih
bolesti za 20 do 60 posto, a rizik od svih uzroka smrti za skoro 20 posto.
Međunaslov: Niti jedna namirnica ne štiti kao vino
Dok voće i povrće također pomaže u smanjenju srčanih problema, niti jedna
namirnica ne zaštićuje od srčanih oboljenja kao vino, kaže Renaud.
On je također naveo da vino ima 30-40 posto veći zaštitni efekt protiv
srčanih bolesti od piva ili alkoholnih pića.
Naočita sposobnost vina da povisi "dobar" i smanji "loši" kolesterol kod
umjerenog uživatelja samo je dio ovog objašnjenja.
Pokazuje se da tannin spriječava grušanje krvnih pločica.
Jean-Marc Orgogozo iz bolnice Pellegrin u Bordeauxu je rekao da oni koji
piju tri do četiri čaše vina na dan ne podliježu ili nikakvom ili pak vrlo
malom povećanju rizika za izljev krvi u mozak.
No stručnjaci upozoravaju na opasnost od stvaranja pojednostavljenih
zaključaka da je vino zdravo za svakoga.
Patrice Couzigou iz bolnice Haut Leveque u Bordeauxu navodi da genetski
faktori, koji se teško identificiraju, čine neke ljude osjetljivijima na
alkoholizam i bolesti vezane uz alkohol. Određenu ulogu u tome također
igraju i ekonomski i obiteljski faktori.
Orgogozo ističe da istraživanja nisu pokazala da li se dobri efekti vina
ublažavaju nekim drugim problemima kao što su hepatitis, prometne nesreće
ili rak.
"Sada bi trebalo upozoriti industriju alkohola da je dužna krivo ne
interpretirati znanstvena otkrića," istakao je on.
(Hina) br
061449 MET jul 93
(Hina) br