Nadnaslov: Dvije godine slovenske nezavisnosti
Naslov: Izbrisati "balkansku stigmu"
Podnaslov: Unatoč nastojanjima da se distancira od Balkana, Slovenija se i
dalje nalazi u balkanskom škripcu - gubitak oko 35% izvoznog
tržišta nakon otcjepljenja pokušava relativno uspješno
nadoknaditi preorijentacijom na zapadna tržišta, no još uvijek
joj ne polazi za rukom uvjeriti strane ulagače u sigurnost
ulaganja. O tome pak, kao i o procesu privatizacije, uvelike
ovisi i provođenje reformi.
Piše: Laura PITTER, Reuter
LJUBLJANA - Događaji u bivšoj Jugoslaviji zasjenili su napore Slovenije da
izbriše "balkansku stigmu" i utvrdi svoje pozicije u Europi.
"Ljudi kao da pomalo zaboravljaju na nas", izjavio je Jure Žerovec,
glasnogovornik ministarstva informiranja, male alpske republike koja 25.
lipnja slavi obljetnicu nezavisnosti od Jugoslavije.
"Ovo nije balkanska zemlja, ovo je europska zemlja", tvrdi Jozef Drofenik,
savjetnik ministarstva za gospodarske odnose i razvoj.
"Mi s Balkancima nismo vezani ni politički, ni ekonomski, ni kulturno ni
geografski", dodao je.
Slovenci se rado hvale svojim relativno visokim životnim standardom. U
najbogatijoj republici bivše Jugoslavije ljudi u prosjeku zarađuju 450
dolara mjesečno, što je više nego dvostruka zarada Čeha, Slovaka, Poljaka i
Mađara.
Slovenija je bila dio Jugoslavije više od 70 godina, no Slovenci osjećaju
veću bliskost sa Austrijom koja je njima vladala više od 1.000 godina.
Slovenski jezik različit je od onih kojim govore njihovi južni susjedi,
Srbi i Hrvati, a zgodne trgovine u zapadnjačkom stilu u njihovom glavnom
gradu također pružaju veliki kontrast.
Unatoč pokušajima da se distancira od Balkana, Slovenija se i dalje nalazi
u balkanskom škripcu.
Gospodarski su se problemi povećali kada se Slovenija otcjepila od
jugoslavenske federacije nakon kratkog ali krvavog desetodnevnog rata sa
JNA.
Nakon proglašenja nezavisnosti 25. lipnja 1991. godine, ona je izgubila
gotovo 35 posto svoga izvoznog tržišta.
Međunaslov: Kako privući strana ulaganja?
U prvoj godini nezavisnosti prelaz iz državne na ekonomiju slobodnog
tržišta kao i uvođenje nove valute povećalo je inflaciju za 20 posto, dok
je nezaposlenost porasla za sedam posto. Bruto nacionalni proizvod pao je
za 9.5 posto.
Vlada je uspjela zauzdati neke od svojih gospodarskih problema tako što je
izvoz preorijentirala prema zapadu.
Izvoz u zemlje EZ-a i u zemlje članice Europskog udruženja slobodne
trgovine (EFTA) povećao se te je inflacija pala na 1.5 posto mjesečno no
nezaposlenost još uvijek dostiže rekordnih 11.5 posto.
Slovenci su svjesni da ukoliko i dalje žele napredovati moraju uvjeriti
strane ulagače da je sigurno ulagati zemlji toliko potreban njihov strani
kapital kako bi se stimulirala provedba reformi.
"Investitori se još uvijek boje, vjeruju da je zemlja još uvijek u ratu.
Ukoliko želimo i dalje sprovoditi reforme moramo postići mir na Balkanu",
izjavio je Anton Zabkar, stariji vladin savjetnik za obranu.
Na domaćem planu Slovenci nastoje riješiti spor oko povrata dobara koje su
komunisti nacionalizirali nakon Drugog svjetskog rata. Također nastoje
vladu očistiti od bivših komunista te naći načina da iziđu na kraj sa oko
70.000 bosanskih izbjeglica.
Vlada pod svojom kontrolom još uvijek drži televiziju i većinu radio
postaja, u najvećoj mjeri nezavisni slovenski listovi ovih dana su
zaokupljeni prvim slovenskim velikim skandalom.
Skandal je nazvan "HIT gate" po najvećoj privatnoj kockarnici u zemlji, a
u njega su umiješani bivši komunisti koji su nizom financijskih
nepravilosti navodno iskoristili razdoblje borbe za vlast nakon proglašenja
nezavisnosti i zbrku u procesu privatizacije.
Sukobi između frakcija u vladi koja se sastoji od koalicije liberala,
demokršćana i reformiranih komunista omeli su prihvaćanje zakona o
privatizaciji sve do početka lipnja, sprečavajući primjenu čitavog paketa
reformi.
"Svi ostali elementi programa strukturalne prilagodbe na ovaj ili onaj
način vezani su za rješavanje problema privatizacije", izjavio je Drofenik.
"Vladi je sasvim jasno da se slovensko gospodarstvo nalazi na kritičnom
raskršću, te da će 1993. godina biti ključna".
(Hina) br
252240 MET jun 93
(Hina) br