SISAK, 22. lipnja (Hina) - Ispred povijesne tvrđave grada Siska na
središnjoj proslavi 400. obljetnice sisačke bitke, Dana antifašističke
borbe te 2. obljetnice osnutka 57. brigade Hrvatske vojske "Marijan
Celjak", okupljenim građanima Siska i njihovim gostima pozdravnim se
govorom obratio predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
"Proslava triju obljetnica, iz starije, novije i najnovije hrvatske
povijesti činjenice su o povijesnim zbivanjima i događajima koje bi morao
znati svaki hrvatski građanin, a iz koje bi morao izvući određene
zaključke, kao što bi određene zaključke trebali donijeti i međunarodni
čimbenici", istakanuo je dr. Tuđman.
Podsjećajući na iskustva pobjede nad Turcima, predsjednik Tuđman je kazao
da "osmanlijskom invazijom iz sastava hrvatske države nisu bili istrgnuti
samo dijelovi današnje Bosne i Hercegovine te mnogi krajevi Hrvatske, nego
su ti krajevi bili opustošeni i to od najvrijednijega, od ljudi. Osim
toga", dodao je, "politikom stvaranja janjičarstva i islamizacijom tih
krajeva stvoreno je takvo stanje koje je dovelo u pitanje opstanak tih
prostora".
"Neka se nad tim", istaknuo je predsjednik Tuđman, "zamisle i hrvatski
ljudi, ali i vođe Muslimana i Srba, pa i međunarodni čimbenici". Govoreći
o međunarodnim čimbenicima, on je podsjetio da je i tada hrvatski narod bio
na braniku zapadnokršćanske civilizacije od osmanlijske navale. "I tada
je", dodao je, "očekivao pomoć od zapada i u stanovitom je dijelu i dobio,
ali ne onakvu kakvu je zasluživao. Europa je i tada bila zaokupljena
svojim unutarnjim borbama i nije imala snage da djelatno pomogne
Hrvatskoj". Podsjećajući da je i Pešta bila osvojena, ali da osmanlijske
snage nisu došle do Zagreba, predsjednik Tuđman je kazao da ga je branio
povijesni narod koji se održao usprkos svim povijesnim nedaćama na ovom
tlu. "Pouka je toga razdoblja da smo i tada bili prepušteni vlastitim
snagama tek uz neznatnu pomoć i razumijevanje te Europe i tog svijeta",
kazao je dr. Tuđman, dodajući da smo "i danas oslonjeni na vlastite snage,
na vlastite prosudbe".
Ističući kako bi iz tog vremena morali izvući zaključke i čelnici
muslimanskog naroda na čelu Bosne i Hercegovine, dr. Tuđman je kazao da
"ni tada dijelove Hrvatske nisu ugrožavali osmanlijski napadači nego
islamizirani ljudi iz Bosne koji su janjičarskom politikom i nametanjem
islama izdvojili znatan dio teritorija i naroda iz hrvatskog nacionalnog
korpusa, te doveli u pitanje sam njegov opstanak. I danas čelnici BiH ne
smiju dopustiti u svojim redovima mudžahedinskim i fundamentalističkim
ekstremistima da provode takvu poltiku koja se već u povijesti pokazala kao
pogubna i koja je i danas dovela do sukoba između Hrvata i Muslimana",
rekao je dr. Tuđman.
Podsjećajući da su Srbi na područje Hrvatske došli bježeći pred Turcima
ili zajedno s njima, te da su im bile dana i pogodnosti, predsjednik
Hrvatske je rekao da "trebaju shvatiti da to što su došli pred nekoliko
stoljeća ne znači da su stekli prava da budu vječni gospodari Hrvatskoj".
Osvrćući se potom na zbivanja u 1941. godini, predsjednik Tuđman je kazao
da se "tih lipanjskih dana raspala stara Jugoslavija i to ne zato što je
bila vojnički poražena nego zato što je bila protunarodna država s
velikosprskom hegemonijom u kojoj ni jedan nesrpski narod nije bio
zadovoljan. Hrvatski narod dočeko je njen raspad kao raspad jednog zla.
Taj hrvatski narod htio je svoju državu, i u prvo je vrijeme primio i tu
Nezavisnu državu Hrvatsku koja nije imala oslonca u narodu, a kojoj su na
čelo došle ustaše koje će u okviru hitlerovskog poretka primijeniti i
rasističke i profašističke zakone. No, hrvatski narod nije se opredjelio
za fašističku i Hitlerovu Europu", kazao je predsjednik Tuđman dodajući da
je najbolji dokaz za to stvaranje Prvog antifašističkog odreda na čelu s
Vladom Janjićem-Capom.
"Hrvatska je dakle", kazao je dr. Tuđman, "od samog početka, od 1941.
imala svoj antifašistički pokret i nije istina da su u Hrvatskoj
antifašističku borbu vodili samo Srbi". Predsjednik Tuđman pritom je
podsjetio da je antifašistički pokret u Hrvatskoj bio sastavljen od dvije
trećine Hrvata te jedne trećine Srba, te da takav antifašistički pokret
nije imala tada ni jedna država Europe. "U jesen 1944., pred oslobođenje
Srbije, kad su na istočne granice bivše Jugoslavije došle jedinice ruske i
bugarske armije, od devet korpusa narodnooslobodilačke vojske bivše
Jugoslavije pet ih je bilo iz Hrvatske. Dakle Hrvatska je u drugom
svjetskom ratu bila više antifašistička od bilo koje druge zemlje bivše
Jugoslavije", kazao je dr. Tuđman.
(nastavlja se)
(Hina) sp
221706 MET jun 93
(Hina) sp