ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - "Bitka kod Siska 1593. godine" naziv je
dvodnevnog znanstvenog skupa, koji je danas počeo u zagrebačkom Institutu
za suvremenu povijest pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike
Hrvatske dr. Franje Tuđmana i Ministarstva znanosti i tehnologije.
Tijekom skupa, kojim se obilježava četiristota obljetnica te bitke,
dvadesetak povjesničara govorit će o događajima vezanim za dva lipanjska
dana 1593. iznoseći uzroke i posljedice turskog poraza, koji se pokazao
presudnim za čitavu kasniju povijest. Skup se sutra nastavlja u Sisku.
Prenoseći pozdrave Predsjednika Republike skupu, njegov izaslanik dr.
Anđelko Mijatović istaknuo je da je sisačka bitka bila prekretnica u
povijesti Hrvatske u doba kad je ona bila "svedena na 'ostatke ostataka'
nekad poznatog hrvatskog kraljevstva", te da je značila zaustavljanje
daljnjeg napredovanja Osmanlija prema zapadu. Istaknuo je da se Hrvatska i
danas nalazi u jednom od najpresudnijih trenutaka svoje povijesti te
izrazio nadu da će se i danas uspijeti oduprijeti svojim neprijateljima.
Skup je pozdravio i turski veleposlanik u Hrvatskoj Yuksel Soylemez
ističući da je kao prvi turski veleposlanik došao u Zagreb kao poslanik
prijateljstva. Podsjetio je na uspostavu vrlo dobrih odnosa Hrvatske i
Turske, te predložio da na takvim znanstvenim skupovima sudjeluju i turski
znanstvenici kako bi se pronašli odgovori na mnoga povijesna pitanja koja
se uvijek nanovo postavljaju.
Ravnatelj Instituta za suvremenu povijest dr. Mirko Valentić govorio je o
vrlo teškom položaju Hrvatske u stogodišnjem ratu od krbavske bitke 1493.
do 1593. godine tijekom kojeg su Osmanlije osvojile velike dijelove
hrvatske države, koja ni tada nije ostala bez svog kralja, bana i Sabora.
Među važnim događajima tog razdoblja istaknuo je osnivanje Vojne
krajine pod izravnom upravom Beča te postupno jačanje zajedničke obrane
zapadnog kršćanskog svijeta od Turaka, čiji je izraz sisačka bitka.
Dr. Miroslav Kurelec upozorio je na osobito žive aktivnosti hrvatske
diplomacije u 16. stoljeću na europskim dvorovima i sveučilištima, te
njihova nastojanja da pokrenu zapadni svijet u obrani od turskih osvajanja.
Po njegovim riječima, zapadne su zemlje pojedinačno sklopile različite
gospodarske i diplomatske odnose u uvjetima međusobne razjedinjenosti i
straha od osmanlijskih osvajanja. Prekretnica je, kazao je Kurelec,
nastupila 1571. godine kad su Osmanlije zatražile predaju otoka Cipra čemu
su se suprotstavili Venecija, Španjolska i rimski papa.
Uz brojne hrvatske, austrijske, mađarske i slovenske povjesničare, danas
su skup bili nazočni ministar znanosti i tehnologije Branko Jeren,
ministrica kulture i prosvjete Vesna Girardi-Jurkić, izaslanik kardinala
Franje Kuharića, pomočni biskup zagrebački Đuro Kokša, veleposlanik
Slovenije u Zagrebu Matija Malešič, izaslanik austrijskog veleposlanika
Leopold Memicher, rektor zagrebačkog Sveučilišta Marijan Šunjić, sisački
gradonačelnik Darko Pavlak i drugi.
(Hina) ds
171155 MET jun 93
(Hina) ds