ZAGREB, 2. lipnja (Hina)
VATIKAN
"L'Osservatore Romano" od 1. lipnja donosi Papinu molitvu za mir na
Balkanu. Tim povodom Radio-Vatikan komentira:
"Taj Papin poziv na ustrajnu molitvu za mir u nekim je komentarima poprimio
uobičajenu crtu nepoznavanja stvari ili svjesnog usmjeravanja Papinih
riječi na vode zapadnjačke propovijedi o stvaranju neke nove Jugoslavije.
Kad Sveti Otac pita nije li se ta tvorevina mogla sačuvati, to je zapravo
retoričko pitanje, pogotovu što se zna odgovor na temelju činjenica koje su
upravo prisiljavale svijet da vidi neodrživost onoga što je silom bilo
spojeno. Papa to izričito potvrđuje kad izriče pravo svakoga naroda na
samoodređenje i političku samostojnost što proizlaze iz povijesne i
kulturne posebnosti svakoga naroda. Tko stoga to ne vidi, želi se
zadovoljiti, odnosno zavaravati, nekim novim prividom nekog novog jedinstva
koje je rat posve onemogućio. A znamo da je Sveti Otac otpočetka isticao
da se radi o agresorskome ratu, nakon što upravo Srbija nije htjela
prihvatiti nikakvo rješenje koje bi je stavilo u jednak položaj s ostalima,
jer ona, navodno, mora vladati".
AUSTRIJA
"Der Standard" od 2. lipnja pod naslovom "Odbačena lutka" piše:
"Predsjednik tzv. Jugoslavije Dobrica Ćosić ni u kom slučaju nije postao
žrtvom borbe za premoć. On je samo pod prisilom radikala oko Vojislava
Šešelja, koji mu predbacuju sudjelovanje u uroti, istjeran iz službe. 'Oca
nacije' udaljio je njegov gospodar u trenutku koji mu se učinio povoljnim.
Isto tako se Slobodanu Miloševiću prije godinu dana učinilo zgodnim da
svoje 'kazalište lutaka' poveća za jednu zgodnu lutku pa je Titova pratioca
postavio na mjesto predsjednika Jugoslavije. Tada je idejni začetnik
'velike Srbije' bio dobra prilika za uvod u nacrt koji u krvavim borbama
već poprima oblik.
Danas je 'velika Srbija' - htjeli to razni mirovni planovi Zapada ili ne -
već praktički postala stvarnost. Bosna je u svakom pogledu 'svršena
stvar'; radi se samo o učvršćenju moći i daljim osvajanjima. (...)
Milošević, ohrabren slabošću Zapada, želi sve: prevlast u svojoj kući - a
preduvjet za to je slabljenje Crne Gore - i u ostalim dijelovima te opće
klaonice. Tu u najboljem slučaju spada Kosovo, a u najgorem dio
Makedonije. (...)"
"Neue Kronen Zeitung" u svom članku od 2. lipnja također se osvrće na
odnose u Srbiji između Ćosića i Miloševića te komentira ulogu koju je do
sada igrao Dobrica Čosić.
"(...) Baš kao i bivši premijer Panić, tako je i nacionalistički pjesnik
Čosić predstavljao za Miloševića tek lutku, koju će kad-tad odbaciti - i to
onda kad ona iznenada oživi. (...) Ćosić se činio intelektualcem koji se
zgraža nad bilo kakvim nasiljem. Istodobno on je jedan od sanjara o
'velikoj Srbiji' i jedan od glavnih inicijatora onog prokletog referenduma
na kojemu je SANU još 1986. godine zasnovala program za ujedinjenje svih
srpskih područja u jednoj državi. Budući da su nakon Europljana i
Amerikanci podlegli lukavosti, upornosti i nasilju Srba, sada je Milošević
jasno dao na znanje tko je ovdje šef. Čosić se, izgleda, previše uživio u
ulogu državnog poglavara. Stoga je morao pasti - kao i Panić prije njega."
List "Die Presse" u broju od 2. lipnja donosi članak u kojem piše kako se
"Milošević jednostavno riješio neugodna daveža, jer je bila povoljna
prilika i jer mu za neko vrijeme neće trebati miroljubiva reklama, budući
da je sam u Bosni preuzeo ulogu goluba s maslinovom grančicom". Isto tako
u članku se ističe podudarnost slučaja s onim Panićevim te se uspoređuju
Panić i Ćosić i zaključuje da im je obojici manjkalo političkog autoriteta
te da su obojica poslužila kao alibi prema inozemstvu.
"Kurier" u broju od 2. lipnja objavljuje kratak komentar u kojem piše da
je odlazak Dobrice Ćosića rezultat jačanja moći beogradskih radikala, do
čega je, pak, došlo zato što se dozvolilo Srbima da zadrže osvojena
područja u Bosni, čime bi se, za njih, agresija isplatila. Dalje se navodi
kako je Ćosić jedan od duhovnih pokretača srpskog nacionalizma, ali da je
za srpske ratne poglavice, koje su ga optužile za 'veleizdaju', bio
preumjeren. Novinar strahuje da u Srbiji nikakva demokratska oporba nema
šanse doći do izražaja te da se u Beogradu sve vrti oko fašističke borbe za
premoć.
(Hina) fp
020542 MET jun 93
(Hina) fp