Nadnaslov: Voditi ili ne, pitanje koje muči Clintonovu administraciju
Naslov: Što je zapravo američka strategija?
Podnaslov: Unatoč tome što se američka administracija ogradila od izjave
jednog starijeg dužnosnika State Departmenta, koja je
uznemirila duhove, o pasivnijoj ulozi SAD u svijetu, čini se da
se prije radi o lošem tajmingu izjave nego o temeljitom
neslaganju s takvim smjernicama u vanjskoj politici
Piše: Carol GIACOMO, Reuter
WASHINGTON - Je li Clintonova administracija odlučila da SAD napusti svoju
ulogu svjetskog vođe? Jedan je stariji dužnosnik State Departmenta uzburkao
duhove sugerirajući da se upravo o tome radi.
Bijela kuća ogradila se od izjave spomenutog dužnosnika, tumačeći kako on
nije govorio u ime administracije te kako, obzirom da je SAD jedina
svjetska supersila u razdoblju nakon Hladnog rata, "postoje tim veći
razlozi da mi preuzmemo vodstvo".
No takva se retorika ne poklapa s potezima SAD-a u posljednjih nekoliko
tjedana. Izjave drugih američkih dužnosnika, uključujući i one državnog
tajnika Warrena Christophera, mnogo su bliže izjavi spomenutog dužnosnika
koji je izazvao pomutnju ističući neuobičajenu pasivnost SAD-a na području
svjetskih poslova.
On je jedna od ključnih političkih ličnosti koja određuje smjernice i čije
opaske izložene tijekom objeda s diplomatskim dopisnicima predstavljaju dio
već pripremljene analize.
Govorio je o "stavljanju ograničenja na veličinu američkog djelovanja u
Bosni kao i drugdje u svijetu" i naveo da bez obzira na česte izjave
američkih dužnosnika o podjeli moći i odgovornosti sa saveznicima, "nismo
ranije na to gledali tako kao što gledamo sada".
"Čini mi se da izjave tog dužnosnika odražavaju smjer kojim su krenuli",
izjavio je Charles William Mayne, urednik časopisa Foreign Policy Magazine.
"Vjerujem da je razlog zbog kojeg se administracija od izjave spomenutog
dužnosnika ogradila pitanje timinga koje za administraciju nije bilo
politički povoljno. Nalaze se pod presijom...te je ta izjava izgledala kao
odraz njihove slabosti, stoga su je ispravili".
Ta neugodna i vjerojatno štetna nesuglasica pokreće dodatna pitanja glede
sposobnosti predsjednika Billa Clintona u području vanjske politike, kao i
njegove vizije.
Analitičari su mišljenja kako je ovaj incident u najmanju ruku pojačao
dojam zbrke koja u američkim političkim krugovima vlada u odnosu na vanjsku
politiku. Način na koji SAD djeluju glede bosanske krize taj je dojam
doveo do kulminacije.
Međunaslov: Selektivniji pristup i kolektivna akcija
Reporteri prisutni na ranije spomenutom objedu zajednički su odlučili da
ime spornog dužnosnika neće otkriti.
Osvrćući se na problem Bosne, on je izjavio: "Vjerujem, a što je još
važnije, tako misle i predsjednik pa i državni tajnik, kako u pitanjima od
najvećeg međunarodnog interesa ove vrste, u kojima i drugi regionalni
sudionici imaju velikog interesa i udjela, moramo jasno dati do znanja kako
ćemo preuzeti vodeću ulogu, ali da nećemo prednjačiti u tolikoj mjeri da
bismo im dozvolili da se oni okreću SAD-u kada je u pitanju donošenje vrlo
teških odluka i preuzimanje obveza angažiranja ljudstva i sredstava u tim
sukobima".
"Nekima od naših europskih prijatelja takav je pristup veoma teško
shvatiti...On je drugačiji, no ne igrom slučaja već namjerno", izjavio je.
Dužnosnik je nadalje istakao kako saveznici odbijaju shvatiti kako su se
okončanjem Hladnog rata mnoge stvari za SAD izrazito promijenile,
uključujući tu i novu prioritetnu potrebu stavljanja težišta na domaće
gospodarstvo kao i na potrebu da se podnese račun o svakom potrošenom
dolaru.
Na neki način ovi komentari odražavaju američku namjeru da selektivnije
pristupe prekomorskom djelovanju kao i da češće poduzimaju akcije na
kolektivnoj osnovi.
Uzme li se u obzir smanjenje financijskih izvora kao i prestanak Hladnog
rata između Istoka i Zapada "postoje ograničenja u našem djelovanju",
izjavio je William Quandt sa Instituta Brookings.
"Iznalaženje prave mjere glede pitanja gdje djelovati i kako graditi
kolektivni pristup predstavlja osnovu kojoj treba stremiti naša vanjska
politika".
I sam Warren Cristopher je tijekom emisije na postaji TV ABC izjavio kako
SAD moraju "ljubomorno čuvati" svoju moć te da trebaju unilateralno
djelovati samo u slučaju da nacionalni interesi zemlje budu ugroženi, kao
primjerice u slučaju invazije.
Quandt smatra da je navedena izjava starijeg dužnosnika zlonamjerna jer
dolazi u vrijeme kada je kredibilitet administracije poljuljan zbog
prihvaćanja europsko-ruskog pristupa zaustavljanju rata u Bosni, kojim se
možda neće moći zaštiti muslimanski civili.
Helmut Sonnenfeldt, bivši dužnosnik četiriju prethodnih američkih
administracija, izjavio je kako je ovo još jedan u nizu zbunjenih signala
koje je administracija odaslala u svezi sa vanjskom politikom.
Citirao je nedavni govor visokih političkih dužnosnika koji su predlagali
pojačanu intervenciju u Latinskoj Americi kao i Aziji.
"Vjerujem da ima mnogo stvari koje se na neki način ne poklapaju",
zaključio je Sonnenfeldt.
(Hina) br
312237 MET may 93
(Hina) br