Nadnaslov:Vanjska politika trenutno u prvom planu u predizbornoj utrci
Naslov: Bosna u središtu španjolske izborne kampanje
Podnaslov:Spor između socijalista i konzervativaca odnosi se na upućivanje
dodatnih vojnih kontingenata u Bosnu; dok su socijalisti za slanje
novih vojnika u svrhu održavanja mira, konzervativci se tome oštro
protive
Piše: Claude CASTERAN, AFP
MADRID - Vanjska politika prošlog je tjedna po prvi puta izbila u prvi plan
u španjolskoj izbornoj kampanji. Socijalisti i konzervativci, dvije
političke formacije koje, prema ispitivanjima javnog mnijenja, nikako da se
odlijepe jedna od druge mjesec dana prije općih izbora 6. lipnja,
međusobno su se suprotstavili glede slanja novih španjolskih vojnika u
Bosnu.
Socijalistički ministar vanjskih poslova Javier Solana uvjerava da će
Španjolska, bude li to potrebno za održavanje mira, povećati svoj vojni
kontingent u bivšoj Jugoslaviji koji trenutno iznosi tisuću vojnika.
Ministar obrane Julian Vargas, je podsjetio na mogućnost da se taj
kontingent proširi na 1.500 ljudi.
No predsjednik Narodne stranke (konzervativna), Jose Maria Aznar odmah se
usprotivio toj inicijativi, navodeći da u slučaju da vlada poveća
kontingent, "mi ćemo podržati vojnike". Koordinator stranke Izquierda
Unida (koalicija okupljena oko komunističke stranke), Julio Anguita,
također se suprostavio slanju novih vojnika na teren.
Uzdržavajući se od ulaženja "u predizborni rat" po tom pitanju,
predsjednik socijalističke vlade Felipe Gonzales zadržao se na tome da
zatraži od političkih stranaka da detaljnije objasne svoja gledišta.
Njegovim suradnicima pak nije bilo teško podsjetili da je Aznar nedavno
zatražio aktivniju španjolsku intervenciju u Bosni.
Međunaslov: Izjednačene snage traže prevagu
Gotovo mjesec dana nakon što je Gonzales, 12. travnja, odlučio zakazati
prijevremene izbore niti Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE),
ali ni Narodna stranka (PP) nisu se uspjele nametnuti javnom mnijenju.
Prema posljednjem istraživanju Centra za sociološka istraživanja (CIS),
objavljenom ovih dana PP dobija 34,2 posto, a PSOE 33,3 posto glasova.
Druga ispitivanja, objavljena ranije, davala su neznatnu prednost PSOE.
Gonzales koji je, poput Aznara, na turneji po pokrajinama, ne prestaje
podjećati da zemlji treba jaka vlada, upozoravajući na opasnosti političke
nestabilnosti ako formacija koja bi došla na vlast 6. lipnja ne bude imala
dovoljnu većinu i bude li se morala povezati s manjinskim formacijama,
poput primjerice katalonske regionalne stranke.
Za to vrijeme PP dovršava svoj program vlade koji bi trebao biti
objavljen ovih dana, tjedan dana nakon predstavljanja programa PSOE.
Socijalisti i "narodnjaci" stalno nastoje privući glasače centra,
pozivajući se na ime bivšeg predsjednika vlade Adolfa Suareza, koji je
vodio zemlju za prijelaznog razdoblja nakon frankizma, između 1977. i
1982. godine na čelu Unija demokratskog centra (UCD).
Čelnik Narodne stranke (PP) Aznar smatra da se povijesno naslijeđe tog
prijelaza nalazi u okrilju njegove stranke, u čijim se redovima nalazi više
dužnosnika UCD, raspuštene 1983. godine. Konzervativni čelnik izostavlja
reći da se jedan dio Narodne alijanse - stranke prethodnice PP - uzdržao
ili glasovao protiv stupa prijelaznog režima, Ustava prihvaćenog
referendumom 1978. godine.
"Bio sam uvijek prijatelj Adolfa Suareza", izjavio je njegov protivnik
Gonzales, jedan od žestokih oponenata UCD u doba kada je PSOE bila u
oporbi.
Suarez pak izjavljuje da je "indigniran" stalnom upotrebom svog imena u
izbornoj kampanji. On je odlučno izjavio da ostaje izvan političkog
života.
(Hina) br
112138 MET may 93
(Hina) br