ZAGREB, 17. travnja (Hina) - Skup predavanja pod nazivom "Ratni stres"
održan je danas u sastavu I. godišnje konferencije hrvatskih psihologa na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Na predavanju o sučeljavanju sa stresom u ratu profesorica Ana Bautović
objelodanila je rezultate istraživanja o načinima sučeljavanja sa stresom
kod 203 Zadrana, koji za ratnih razaranja nisu napuštali grad. Prof.
Bautović je zaključila da se ispitanici, braneći se od stresa najčešće bave
dopunskim aktivnostima i zanimanjima, te traže socijalnu potporu, kao što
je razgovor s prijateljima i roditeljima.
Prof. Majda Rijavec je, ispitujući percepciju uspješnosti razrješenja
stresne situacije na 336 ispitanika utvrdila da su ispitanici koristili
nekoliko načina sučeljavanja sa stresom, od kojih su najčešći bili
socijalna potpora i utjeha, izbjegavanje problema, bavljenje drugim
aktivnostima te poduzimanje akcija za rješenjem problema i njegovim
kognitivnim restrukturiranjem. Rezultati ispitivanja pokazali su da se
ispitanici koji su uspješno rješili stresne situacije od "neuspješnih"
ispitanika razlikuju po korištenim načinima sučeljavanja sa stresom i po
vlastitoj percepciji karakteristika stresne situacije, kazala je prof.
Rijavec. Ispitanici koji su se uspješno sučeljavali sa stresom uglavnom su
pokušavali rješiti problem, dok su u manjoj mjeri izbjegavali
i poricali postojanje problema.
Prof. Milka Kajević je u razdoblju od listopada 1991. do lipnja 1992.
na 130 vojnika Hrvatske vojske, koji su bili na liječenju u
Neuropsihijatrijskoj bolnici u Popovači proučavala brzinu osposobljavanja
vojnika za povratak na ratište. Vojnici, zaključila je prof. Kajević,
koji su hospitalizirani s akutnim reakcijama na stres u borbi i koji prije
toga nisu bolovali od dubljih psihičkih tegoba, brzo su se oporavili, dok
su oni, kod kojih su prije doživljenog stresa u borbi zabilježene
izrazitije psihičke tegobe, zadržani na liječenju duže vrijeme. Za njih
je, osim što su predloženi za demobilizaciju, nastavljeno liječenje
uključivanjem u skupine psihoanalitičkog tipa, navela je prof. Milka
Kajević.
Prof Ivan Golčić je na predavnju pod imenom "Emotivna cijena rata" iznio
da je uzorku od 1265 učenika iz Rijeke, Opatije i Lovrana, prognanoj djeci
od Dubrovnika do Vukovara, te borcima i civilima Otočca postavljeno
pitanje: "Što vas najviše raduje, žalosti, straši i rasrđuje?".
Ustanovljeno je da je rat kod svih ispitanih skupina stresno djelovao na
temeljne emocije - strah, radost, bijes i tugu kazao je prof. Golčić,
dodajući da je stres zabilježen i kod učenika koji su rat iskusili
neizravno. Rat je najviše utjecao na emocije straha i žalosti, dok je na
emociju radosti imao najmanji utjecaj. "Emotivna cijena rata je
neprocjenjiva, a za nadati se je da će obnova zemlje, uz ekonomski, imati i
blagotvoran terapeutski utjecaj na ratne traume", zaključio je prof.
Golčić na znanstvenom skupu na Filozofskom fakuletu pod nazivom "Ratni
stres".
(Hina) sp
171827 MET apr 93
(Hina) sp