ZAGREB, 17. travnja (Hina) - U zagrebačkom hotelu Esplanade danas je
hrvatsko Društvo za građanskopravne znanosti i praksu te frankfurtski
Institut za jugoistočnu Europu priredilo simpozij o prijedlogu Zakona o
radu Republike Hrvatske.
Ministre u hrvatskoj Vladi, djelatnike frankfurtskog Instituta i Društva
za građanskopravne znanosti te djelatnike Hrvatske gospodarske komore,
sindikalnih središnjica i političkih stranaka, pozdravili su potpredsjednik
hrvatske Vlade dr. Mate Granić i Doris Pack, predsjednica Instituta za
jugoistočnu Europu Europskog parlamenta sa sjedištem u Frankfurtu.
Podsjetivši na dosadašnje rasprave o tom zakonu, dr. Granić je istaknuo
da je sam simpozij tek dio stvaranja Zakona te da će suradnja Vlade, Komore
i sindikata te socijalni konsenzus ostati vladinim temeljnim usmjerenjem i
u daljnjim pregovorima. Vlada će gotov prijedlog zakona podastrijeti
Saboru u mjesecu svibnju, zajedno s više zakona o zdravstvu, znanosti,
mirovinskom i socijalnom osiguranju, rekao je Granić.
Sudjelovanje njemačkih stručnjaka u oblikovanju novoga hrvatskog pravnog
sustava dio je pomoći Zapada zemljama novih demokracija, koje bi što prije
trebale ustrojiti demokratske pravne sustave, rekla je Doris Pack,
istaknuvši da njemački stručnjaci ne žele nametnuti Hrvatskoj nikakva
gotova rješenja, nego samo predlažu i savjetuju, a odlučuje isključivo
Hrvatska.
Prof. Manfred Weiss, suvoditelj hrvatsko-njemačke radne skupine koja je
radila taj projekt, ocijenio je da prijedlog zakona usmjeren na socijalno
tržišno gospodarstvo, poput onog u razvijenim zemljama, ali je upozorio da
bi se u promjenama zakona mogla zanemariti socijalna zaštita. Istaknuo je
da su tijekom izradbe prijedloga uzeti u obzir međunarodna mjerila zaštite
radnika, poput "Karte osnovnih socijalnih prava" EZ-a.
Stručna radna skupina ograničila se u prijedlogu samo na najnužnije,
želeći stvoriti "kostur" radnog zakonodavstva koji bi stranke kolektivnog
ugovora razvijale, dodao je prof. Weiss, podsjetivši da u prijedlog nisu
uvrstili pravo na suodlučivanje radnika jer su tako učinile i druge
postkomunističke zemlje kako bi privukle strane ulagače.
Djelatnici sindikalnih središnjica složili su se da je zakonski prijedlog
bolji nego dosadašnji, ali je predsjednik Saveza samostalnih sindikata
Dragutin Lesar ustvrdio da se u njemu radnicima ništa ne uskraćuje, ali im
se ništa i ne jamči. I novi prijedlog je protuustavan, drži Lesar, jer
krši članke Ustava o socijalnoj državi, socijalnoj pravdi, kolektivnim
ugovorima i pravu na štrajk.
Predsjednik Konfederacije nezavisnih sindikata Hrvatske Mladen Mesić
istaknuo je da u Hrvatskoj djeluju predstavnici radnika, ali i država kao
poslodavac umjesto arbitra i posrednika u sukobima zbog socijalnih prava.
U takvim okolnostima jasno je tko je jači, rekao je Mesić i zamolio da se
ni ovaj prijedlog zakona ne pusti u saborski postupak jer se može napraviti
niz poboljšanja na obostranu korist.
Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Berislav Belec požalio se da je
Vlada zaobišla sindikate pri izradbi toga prijedloga, iako se, kaže,
obvezala da će ih u to djelatno uključiti. Upozorio je da će zakon biti
nemoguće primijeniti bez specijaliziranog radnog sudstva.
Povratku na specijalizirano radno sudstvo usprotivio se hrvatski ministar
pravosuđa i uprave Ivica Crnić, rekavši kako je stajalište Ministarstva da
radne sporove rješavaju specijalizirani odjeli pri 21 županijskom sudu.
Ministarstvo će se zauzimati za tri stupnja zaštite prava radnika: na
županijskim i prizivnim sudovima te Vrhovnom sudu RH, čemu može poslužiti i
institut ustavne tužbe, kazao je Crnić.
(Hina) dd
171324 MET apr 93
(Hina) dd