RASPRAVA (1) 4

4 ZAGREB, 24. kolovza - Zajednička sjednica svih vijeća hrvatskog Sabora nakon stanke za ručak nastavljena je raspravom za koju se prijavio veliki broj zas- tupnika. Nakon stanke prvi je govorio Ante Frkačin, član HDS-a iz Hrvatskoo bloka, istaknuvši da je dobro što je spriječeno krvoproliće i što je sada jasno koja politička strankţ;politiku pretvara u nasilje. Dobro je što bi srpski narod u Hrvatskoj sada morao početi shvaćati, da svoje stare strahove može i mora svladati uz pomoć Hrvata i demokratskih evropskih standarda, koje nudi i jamči hrvatska država, što su pretpostavke za miran suživot. Frkačin je zamjerio vladi, što se kocka na odredeni način s ostvarenjem težnji hr- vatskog naroda, ne imajući snage da situaciju prebrodi, istovremeno ignori- rajući široki spektar hrvatskih političkih opsija. Božo Erlić osvrnuo se na izlaganje zastupnika Ratka Ličine iz SDS-a, kojegaţ medutimţu tom trenutku više nije bilo u saborniciţĆţ,osvrnuo se i na potpi- sivanje peticije u Šibeniku. Erlić je istakao da su Rašković, Popović i Dobrijević u Šibeniku uspostavili štab SDS-a još prije priključivanja gospode iz Knina, dodajući, da su prošloga vikenda spomenuti otišli u Knin, gdje su organizirali straže i barikade. "Zar su gospoda očekivala da će u ponedjeljak, kada su došli u Šibenik na svoja radna mjesta, biti dočekani aplauzima. Ne radi se ni o kakvom izgonu, nego o osudi njihova držanja", rekao je Erlić. On je potom negirao izjavu Saveznog izvršnog vijeća po kojoj turisti navodno ne otkazuju boravakf rekao je da je Murter već u subotu opustio. Predložio je da hrvatska vlada utvrdi gospodarske sankcije za pojedine općine sve dok u njima traje blokada. Zastupnik Vicko Krajančić s Korčule rekao je da je Šuvara trebalo i prije opozvati, jer ni u kojem slučaju ne može predstavljati hrvatski narod i hrvatsku državu. Dodao je da to isto vrijedi i za Antu Markovića, koji nije došao u hrvatski Sţbor, a sa smješkom na licu šeće Jugoslavijom i promovira novu stranku. Zastupnik Krajančić poručio jeţ samozvanim vojnim glasnogovor- nicima, medu koje je ubrojio Adžića i Obradovića, da bi morali shvatiti da svaki njihov medijski istup JNA čini sve manje jugoslavţkom, zahtijevajući potom da Sabor prema čelnicima SDS-a primijeni sve mjere pravne države, uklju- čujući u krajnjem slučaju i krivično gonjenje. Krajančić je na koncu zatražio, da se točno utvrdi tko je dužan i na koju adresu uputiti zahtjev za nadoknadu štete nastale u turizmu. Nikola Visković u nekoliko je točaka izniorono što bi, po njegovu mišljenju, trebalo uvažiti kao odrednice za političko ponašanje. Treba, kako je rekao, državu i politički sustav uspostaviti na načelima najširih i jednakih prava svih pojedinaca i svih legalnih kolektiviteta, uključujući i etničke skupine, priznajući im pravo na slobodno izjašnjavanje. Izjašnjavanje, medutim, još uvijek nije i odlučivanje, jer se odlučivati o tim i sličnim prijedlozima mo- že samo u Saboru. Visković je potom ustvrdio da teritorijalna politička auto- nomija Srba u Hrvatskoj ne može zadovoljiti interese srpske nacije u Hrvatskoj, jer bi ta autonomija obuhvatila samo manjinu srpskog naroda u Hrvatskoj. K tome sve što bi se njome moglo postići, može jednako ili bolje biti postignuto u demokratskoj Hrvatskoj bez takvih teritorijalno-političkih podjela. Izjašnja- vanje srpskog naroda u Hrvatskoj na način na koji se provodi isključivo je politički akt i kao takav je legitiman i legalan, ali ne proizvodi pravne učinke, objasnio je profesor Visković, dodajući da ni prikupljanje potpisa za otcjepljenje Hrvatske nije protuzakonito niti protuustavno. Politički štetnim Visković drži izjave hrvatskih vlţti, kao i slične izjave srbijanskih vlasti u vezi s Kosovom, da će takva izjašnjavanja biti sprije- čena svim zakonskim sredstvima, uključujući i upotrebu policijske sile. Jed- nako je nedopustiva upotreba oružane sile od organizatora takozvanog refe- renduma ţ srpskog naroda u Krajini, dodao je Visković zamjerajući HDZ-u i SDS-u na tome što, po njegovu mišljenju, nisu izabrali dmeokratski put za rješavanje sukoba. Nakon Viskovića za govornicu je stupio Simo Rajić, zastupnik SKH-SDP, koji je na svršetku svog zapaženog govora pobrao prave ovacije. Pljeskali su mu i članovi HDZ-a, a predsjednik Tudman ustao je iz klupe i prvi čestitao Ra- jiću na onome što je rekao. Izlaganje Sime Rajića objavili smo izdvojeno, u cijelosti. Zatim je govirio zastupnik Đuro Kljajić, kojega pamtimo po govoru sa zad- njeg saborskog zasjedanja, kada je rekao da je došao u Zagreb, a ne u Srb, držeći da se problemi trebaju rješavati u hrvatskom Saboru. Kako je danas rekao, pogriješi je, jer Hrvatska televizija nije objavila i drugu njegovu rečenicu, u kojoj je rekao da neće glasati za amandmane. Kljajić je potom ustvrdio, da toliko obećana sloboda svim narodima u Hrvatskoj nikada nije bila dalja, te da sve zavisi o tome kako će se zastupnici danas dogovoriti. Rekao je da se neke važne stvari iz ustavne probelmatike ne mogu donositi preko noći, te da u neke članove Ustava nije trebalo dirati. Ilija Knežević potom je, slažući se s izlaganjima svojih predstavnika, iznio dva slučaja kojima je nastojao ilustrirati strah koji je vladao medu srpskim pučanstvom u Benkovcu. Po njegovu izlaganjuţstrah je bio potaknut glasinama. Jedna svadba hrvatskog bračnog para nedaleko od Benkovca, u kojoj je bilo petnaest automobila, kurirskom je vezom označena kao pokret Hrvata na Buko- vicu sa 150 automobila. U drugoj pripovijesti jedan prestrašeni bik, koji je pobjegao iz štale, natjerao je šest obitelji u šumu, jer je i toţzeto kao nekakva nadolazeća sila. Knežević je na koncu pozvao zastupnike da, kako je rekao, ne upadnu u klopku, misleći da će političkom izjavom koja se danas predlaže riješiti pitanja pra- va naroda i narodnosti. Kao pravo mjesto, gdje će to definitivno biti reguli- rano on je naveo novi Ustav, založivši se da se demokracija više ne brani oružjem. Vlado Rţvlić iz Vrgorca predložio je da čelnici Republike Hrvatske obidu sva krizna područja i općineţističući da srpski narod ne treba izjednačavati s Raškovićem i njegovom kompanijom, jer se radi o zavedenim ljudima. Zastupnik Petar Đodan okrivio je za ovakvo stanje HDZ i SDS, koje se, kako je rekao, konfrontiraju držeći da jedino one predstavljaju gradane Hrvatske, Hrvate i Srbe. Ne svida mu se niti pasivnost stranke kojoj pripada. Broj od preko pedeset prijavljenih zastupnika za raspravuy i u poslijepodnev- nim satima naveo je predsjednika Sabora dr Domljana da višekratno upozori zas- tupnike na potrebu skraćenja rasprave. No samo je nekolicina delegata odustala od rasprave. U tom pogledu nije pomogla ni intervencija potpredsjednika Pred- sjednitšva Republike Hrvatske dra Bilandžića, kao ni njegov prijedlog da čel- nici stranaka postignu o tome dogovor, te da se od najavljenih diskusija o- dustane kako bi Sabor mogao još večeras dovršiti rţpravu o prvoj točki dnevnog reda i usvojiti predloženu Rezoluciju te izabrati i imenovati nove dužnoţnike. Gotovo su svi zastupnici bili složni u davanju podrške vrhovništvu Republi- ke Hrvatske, posebno dru Tudmanuţna akcijama koje su poduzimali u ovim pro- teklim danima. Zastupnik Ivo Buršić založio se da se zastupnici za saborskom govornicom manje predstavljaju po strankamţ kojima pripadaju, a više po idejama koje zastupaju u ovim trenucima odlučujućim za sudbinu demokracije, Hrvatske pa i Jugoslavije. Upozorio je na potrebu što cjelovitijeg i isti- nitog informiranja o ovim problemima, ali i svim drugim zbivanjima u nas. Podržao je ideju dra Tudmana, da se i s ovog Sabora uputi poziv svizrţ koji imaju oružje, da ga predaju i da im se neće ništa dogoditi, a da se protiv onih koji to ne učine poduzmu sve zakonske mjere. Ivan Bobetko je upozorio takoder da bi se u Saboru više trebali početi baviti političkim pitanjimaţ a manje prepričavanjem dogadanja i nekih posljedica. Založio se za ozbdljno razmatranje problema obrane Republike. U raspravi su još sudjelovali: Marko Vlašić, Ivan Orčik, Milivoj Franić, Petţr Đodan, Branko Čep, Marijan Šimunić, Dušan Badža, dr Ante Čevizinović, Željko Mažar, Ivo Malogorski, Ivan Tomaš, Stevo Kalember, Božidar Bundalo, Smiljan Reljić, dr. Gordana Ajduković, Janko Vasilijević, Saven Grabundžija, Vjekoslav Žugaj, Djuro Panjan, Ivan Babić, Ivan Aras, Branka Kuţšanin, Jozo Ramić, Nikola Vlašić, Vlado Ravlić i Ivan Kovač. Izvještavajući Sabor da je u toku njegova rada došlo dosta brzojava podrške i čestitki, predsjednik Sabora je izdvojio tri, medu kojima i onaj kojega su zastupniku Simi Rajiću uputili Hrvati iz općine Dubrava (Zagreb), u kojem se kaže: Ako vas opozovu iz Sabora, kako ste najavili mogućnost, kandidirat ćemoţvas mi Hrvati iz Dubrave... Pismene diskusije priložili su zastupnici: Alojz Markač, Dragoljub Kraljević, Zvonimir Špišić, mr. Mijo Lajić, Branko Stamać, Rade Jovičić, Josip Juras, Ivan Radek, Stipe Lauš, Zlatko Skender, Perica Kutlić i Veljko Pjevac. Na kraju je jednoglasno prihvaćen prijedlog zastupnika Petra Kljajića, da Sabor formira medustranačku komisiju, koja bi obišla područja u kojima je došlo do nemira. Time je završena prva točka dnevnog reda. 240000 MET aug 90