WASHINGTON, 26. rujna (Hina) - Treći dan boravka u
Washingtonu bio je za predsjednika Republike dr. Franju
Tuđmana i hrvatsku delegaciju najdinamičniji, najnaporniji,
ali i najuspješniji. U utorak kasno poslijepodne po američ-
kom vremenu dr. Franjo Tuđman, nakon razgovora koje je
u Bijeloj kući imao s predsjedničkim savjetnikom za naciona-
na pitanja generalom Brentom Scowcroftom, susreo se i s
američkim predsjednikom Georgeom Bushom. Bio je to kratak,
ali srdačn i svakako značajan susret.
Izašavši vrlo zadovoljan iz Bijele kuće, predsjednik Tuđman
je novinarima hrvatskih medija, koji ga prate rekao:
"Imali smo dug razgovor s generalom Scowcroftom, a imali
smo priliku da se sretnemo i s predsjednikom Bushom. Gene-
ral Scowcroft je pokazao veliko razumijevanje za demokraci-
ju u Hrvatskoj. On dobro poznaje prilike u Jugoslaviji, pa
zna da je glavni problem u tome što u zapadnom dijelu, u
Hrvatskoj i Sloveniji, postoji pluralistička demokracija,
a u istočnom dijelu ne. Pitao nas je kako mi možemo utjeca-
ti na rješavanje ljudskih prava i demokratizaciju u osta-
lim dijelovima Jugoslavije. Mi smo, razumije se, istakli
svoje gledište, da je za nas vrlo važno da imamo potporu
svjetskog javnog mnijenja, a pogotovzt američke vlade za
učvršćenje demokratske vlade u Hrvatskoj i za pobjedu
demokracije u cijeloj Jugoslaviji. Mi smo izložili i naš
nacrt rješenja državne krize u Jugoslaviji na konfederal-
nim osnovama, što američka strana prihvaća, jer oni smatra-
ju da je naša zadaća, da nađemo demokratski put rješavanja
svih problema. Ja sam vrlo zadovoljan susretima i razgovo-
rima u Bijeloj kući."
Prije susreta u Bijeloj kući predsjednik Tuđman položio
je vijenac na grob neznanom vojniku na groblju Arlington, uz
državnički ceremonijal. To je, inače, kako su rekli do-
maćini, ceremonijal kakav godišnje ne dobiva više od
dvadesetak državnika. Vijenac položen na grob napravljen
je od bijelog i crvenog cvijeća, u obliku hrvatskog grba,
s potpisom: "Republika Hrvatska".
Predsjednik Tuđman i ostali članovi hrvatske delegacije
obišli su i grob Johna F. Kennedyja.
U utorak u podne hrvatska delegacija, koju vodi predsjednik
Tuđman bila je gost Helsinške komisije u američkom Senatu,
gdje je dr. Tuđman odgovarao na brojna pitanja uglednih
američkih senatora o situaciji u Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Njih je posebno zanimalo kako Hrvatska zamišlja eventualnu
buduću konfederaciju, stanje ljudskih prava u Jugoslaviji,
te odnos prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.
"Mi smo Srbima u Hrvatskoj zajamčili sva prava kakva
uživaju manjine u bilo kojoj demokratskoj zemlji svijeta,
pa i više od toga", rekao je dr. Tuđman, dodavši: "U nere-
dima u Kninu bilo je uključeno tek oko dvjesto do tristo
Srba, a cilj izazivača tih nereda bio je da se skrene
pozornost svjetske javnosti s Kosova, te da se izazivanjem
krvoprolića i provociranjem intervencije armije pokuša
ugušiti demokracija u Hrvatskoj, pa i Sloveniji."
Po svom često naglašeno jednostranom angažiranju oko ju-
goslavenske krize poznata članica kongresa Helen Delić-
Bentley, koja se za vrijeme ručka u Kongresu upoznala s predsjednikom
Tuđmanom (kao, uostalom, i desetak drugih vrlo uglednih američkih
senatora i kongresmena), pitala je "je li točno da se u Hrvatskoj sada
masovno otpuštaju s posla Srbi, samo zbog svoje nacionalne
pripadnosti" Dr. Tuđman je odgovorio: "To je dezinformacija, i
dopustite mi, gospođo, da to kažem, ordinarna laž. Ako se ikoga u
Hrvatskoj otpušta ili smenjuje, onda je to zbog nesposobnosti ili
iaeoloških razloga,a ne zbog nacionalne osobnosti. Osim toga, mi
smo Srbima u Hrvatskoj, i to najekstremnijoj srpskoj stranci, ponudili
mjesto potpredsjednika Sabora, što su oni odbili, a onda je to
mjesto pripalo jednom Srbinu iz redova poslanika Komunističke partije,
koja je u opoziciji. Uostalom, sve vas pozivamo da dođete u Hrvatsku i
sami se uvjerite što se događa."
(Hina - svrštak)
260000 MET sep 90
(Hina - svrštak)