ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Na poziv prof. dr. Branka
Horvata i Daniela Ivina da sudjeluju u razgovorima srpskih
i hrvatskih intelektualaca odazvali su se gotovo svi pozvani
intelektualci i ličnosti javnog života iz Hrvatske i samo
trojica predstavnika srpske inteligencije - Boško Kovačević,
Srđan Popović i Dragan Veselinov. Sazivači skupa prof. dr.
Horvat i Daniel Ivin su nazočnim intelektualcima i mnogo-
brojnim novinarima pročitali pisma ili usmeno priopćili
poruke onih koji na skup nisu mogli ili pak nisu željeli doći.
Tako je primjerice Gojko Nikolić obavijestio da je spriječen
doći u Zagreb, te da, bez obzira na to što susret poprilično
kasni, drži kako je takav razgovor nužan. Uvjeren je da je
razgovor potreban i zbog nezavidna položaja u kojem se sada
nalazi srpski narod u Hrvatskoj, Gojko Nikolić je za kulturnu
autonomiju Srba u Hrvatskoj, a pismo je zaključio mišljenjem
da nema nijednog valjana argumenta za uspostavu teritorijalne
autonomije, te da je i on protiv bilo kakvih teritorijalnih
podjela u Hrvatskoj.
Koču Popovića je bolest spriječila da dođe u Zagreb, ali je
pozdravio skup i zaželio uspjeh takvu druženju hrvatskih i srpskih
intelektualaca.
Pismo je poslala i Latinka Perović, objašnjavajući da na skup ne
želi doći, jer je poziv upućen i nekim vođama stranaka, a ona drži
da je to trebao biti skup nezavisnih intelektualaca.
Daniel Ivin je rastumačio da nije samo Latinka Perović već su i
neki drugi intelektualci iz Beograda odbili doći u Zagreb zbog
poziva što je upućen Vuku Draškoviću. On je, kako je zatim rekao
Ivin, sve do jučer krzmao, hoće li doći u Zagreb, a od puta
je odustao zbog predizborne kampanje i to tek jučer. No,
kako najavljuje Daniel Ivin, Vuk Drašković bi u Zagreb
mogao stići za dva tjedna.
Uvodno izlaganje o prvoj temi današnjeg susreta "Demokratizacija
Jugoslavije", pomalo anegdotski iznio je prof. dr. Branko Horvat.
On je rekao, da u svim sredinama, kao reakcija na četiri desetljeća
skupljanja nezadovoljstva na vidjelo izbijaju frustracije građana,
koje se očituju i kao nacionalni ekstremizam. Svi naši narodi,
po Horvatu, pate od neke vrste inferiornosti: Slovenci
strahuju od asimilacije velikih naroda, posebno susjednih,
Srbi pate od kulturne inferiornosti, Hrvati pate zbog neimanja
suverene nacionalne države, građani Bosne i Hercegovine pate
jer ne znaju čija je njihova država, Makedonci se boje
Albanaca, a Albanci se pak s razlogom osjećaju kao građani
drugog reda. Jedina nacija koja ne pati ni od kakve inferi-
ornosti, po Branku Horvatu, jest crnogorska nacija, "nacija
epskih gorštaka".
Uvodničar u drugu temu "Hrvatsko-srpski odnosi" dr. Milorad
Pupovac je, priznavši da nije stručnjak za hrvatsko-srpske
odnose, te da će zbog toga o temi govoriti u ozračju jugo-
slavenskih odnosa, rekao da se od raspada neprijepornog
suverena u Jugoslaviji, SKJ, vodi borba između suvereniteta
republika kao nacionalnih država i suvereniteta naroda.
Milorad Pupovac se stoga zalaže za građansku inicijativu u
uspostavi pravne države, jednakopravnost pojedinca, stvaranje
nezavisne javnosti i suverenitet građanina.
Uspoređujuči politički trenutak u Srbiji i Hrvatskoj, Milorad
Pupovac je kazao, da je za obje političke scene značajna
historizacija političke svijesti što se očituje u udaljivanju
od realnih problema i vraćanju povijesnim zbivanjma, zatim
estetizacija političkih poruka i radnji, koja politiku svodi
na razinu osjećaja pripadnosti, a obje sredine se upinju u
traženju krivaca za vlastito stanje u drugom narodu. Najprije
su Srbi krivce tražili među Albancima, a zatim su upučivali
pozive poštenim Albancima, a danas Hrvati isto tako traže
poštene Srbe u Hrvatskoj. Iz svega toga Pupovac je zaključio
da Srbi i Hrvati još nisu politički narodi.
Na uvodna izlaganja Branka Horvata i Milorada Pupovca reagirao
je dr. Vlado Veselica ustvrdivši, kako je temeljno pravo
naroda da se izrazi državom, pa tako i hrvatskog naroda koji
se već 70-ak godina bori s imperijalističkom, velikosrpskom
opcijom koja i srpski narod danas gura u izolaciju od drugih
naroda. Dr. Veselica ne prihvaća Pupovčev suverenitet gra-
đanina i zauzima se za nacionalni suverenitet, jedini koji
Hrvatima omogućuje imanje vlastite države.
Gost iz Srbije, prof. dr. Dragan Veselinov je istaknuo kako
treba poduprijeti ekumenski proces, zatim nužnost sporazuma
Srpske pravoslavne crkve, Katoličke crkve u Hrvatskoj i ostalim
republikama, te islamske zajednice. Drži da bi taj sporazum
uklonio znatan dio teškoča. Prof. Veselinov je također izjavio
da će se daljnjom centralizacijom Srbije još više iscrpljivati
Vojvodina, zaoštravati kosovski sukob, a ako te unutrašnje
teškoće zbog nemogućnosti njihova prevladavanja prebaci
na sukobe s drugim republikama i državama, Srbija bi mogla
biti svedena na Šumadiju.
Govoreći o hrvatsko-srpskim odnosima, Miko Tripalo je
rekao, kako uzroke sadašnjem nezadovoljstvu među srpskim
stanovništvom treba tražiti i u nemirenju s gubitkom
povlastica u kojima je srpski narod dosad uživao u pojedinim
službama i državnim organima itd. Stranka koja je pobijedila
na izborima nije o tom strahu od gubitka privilegija vodila
računa. A gubitak privilegija samo je pojačao ionako prisutan
strah u Srba, strah koji je iracionalan, ali o kojem, bez
obzira na to, treba voditi računa, ustvrdio je Miko Tripalo.
U raspravi su još sudjelovali Ivan Zvonimir Čičak, Predrag
Matvejević, Predrag Vranicki, Srđan Popović i ostali. Najav-
ljen je i uzvratni posjet hrvatskih intelektualaca u Beograd.
(Hina - svršetak)
180000 MET oct 90
(Hina - svršetak)