U SFRJ
ZAGREB, 18. listoapda (Hina) - Inozemni tisak, radio i
televizijske postaje s nesmanjenim interesom prate događaje
u Jugoslaviji. Najviše prostora u tisku i vremena na radiju
i televiziji dobila su izvješća o, kako se ističe, "kriznom
zasjedanju jugoslavenskog parlamenta". U svim izvješćima,
bez izuzetka, naglašava se da je s parlamentarnom krizom
došao prijelomni trenutak iz kojega Jugoslavija može izići
bez težih posljedica po zemlju, ali izvjestitelji upozoravaju,
da je više vjerojatno da se kriza u Jugoslaviji neće ni brzo
ni bezbolno završiti.
Tako se u sinoćnjem prilogu u dnevniku Austrijske televizije
ističe kao glavni problem ustavno-pravna kriza oko modela
buduće države, pri čemu Srbi žele zadržati središnju upravu
federativnim modelom, dok sjeverne države, Slovenija i
Hrvatska, žele labavi konfederativni savez država. S tim
u neposrednoj vezi je i nesuglasje oko izbora Stipe Mesića
za člana Predsjedništva SFRJ, jer se osporavanjem njegova
imenovanja slabi pozicija Hrvatske u jugoslavenskom vrhu,
a posredno i same Slovenije, ali i demokratskih snaga drugih
republika.
Unatoč oružanim provokacijama i blokadi prometnica od strane
Srba u Hrvatskoj, hrvatsko rukovodstvo, kaže se, ne želi
nasjesti provokaciji koju namjerno izaziva srpsko rukovodstvo,
kako bi se stvoriti uvjeti za vojnu intervenciju, čemu je
sklon dio generala. Austrijska televizija ističe, međutim,
da ni u vojnom vrhu o tome nema suglasnosti.
U informativnoj emisiji trećeg programa, bavarska televizija
"ZDE:-3 SAT" kaže: "Balkanski narodi teže razjedinjenju.
Hrvatska i Slovenija traže nezavisnost i zahtijevaju savez
suverenih država, koje će same upravljati svojom privredom
i politikom. Srbi, sa druge strane, žele osigurati svoju
prevlast, odnosno učvrstiti centralističku državu, po
mogućnosti pod vodstvom bivših komunista. Nitko se, pak,
ne usuđuje prognozirati kakav će biti rezultat.
I Radio-televizija Luxembourg u svojim se informativnim
emisijama bavi prilikama u Jugoslaviji. U sinoćnjem programu
se oglašava da bi sadašnje zasjedanje jugoslavenskog
parlamenta moglo biti zadnje u ovoj mnogonacionalnoj državi.
Izvjestitelj iz Beograda Jurgen Bgllman nabraja sva otvorena
jugoslavenska pitanja, i zaključuje: "Skupština pod crvenom
zvijezdom u Beogradu našla se praktički pred nerješivim
sporom: dvije najbogatije republike, Slovenija i Hrvatska
žele se odvojiti. Ali Srbija, politički i vojno nadmoćnija,
to želi spriječiti".
Glas Amerike u informativnim emisijama na engleskom i hrvatskom
donosi izvješće svoje dopisnice iz Beograda Lore Silber,
koja kaže da je jugoslavensko Predsjedništvo duboko podijeljeno
glede budućeg ustrojstva države.
Radio Deutsche Welle u svojim izvješćima nagađa da bi "mogla
pasti odluka o daljnjoj sudbini Jugoslavije, pri čemu nasuprot
stoje potpuno protivne zamisli budućeg uređenja države...".
"Titova komunistička Jugoslavija je mrtva, svi žele iz te
bezvlasničke ostavštine izvuči što je moguće više".
Predsjednik Srbije Slobodan Miloševič zacementirao je polazne
pozicije, a ako se Hrvatska i Slovenija ne pokore njegovim
željama, on je zaprijetio da će proglasiti samostalnost
"Velike Srbije". "U tom slučaju", kaže u izvješću Radio
Deutsche Welle, "on je najavio osporavanje republičkih granica
u Jugoslaviji, što drugim riječima znači, da je postavio
teritorijalne zahtjeve prema Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini
i Makedoniji, a time su već programirani novi konflikti."
BBC postavlja pitanje: "Je li raspad Jugoslavije neizbježan
ili, je li još uvijek moguće zaustaviti proces dezintegracije
zemlje, a zatim ustvrđuje da "bez obzira kojim će pravcem
krenuti rasprava u Saveznoj skupštini teško se može očekivati
da će uroditi jasno sročenim rješenjem". Navode se sve razlike
između koncepta ustrojstva države koji predlažu Slovenija
i Hrvatska sa jedne strane i Srbija sa druge, te se konstatira
kako je približavanje zapadnoj Europi ugroženo srpskom
politikom prema Albancima na Kosovu, gdje je najcrnja
točka Europe glede ljudskih prava".
"Nametanjem pitanja Srba koji žive izvan teritorija Srbije
i pokušajima istjerivanja Slovenije iz Jugoslavije, lakše
će biti, prema mišljenju srpskog rukovodstva, izaći na kraj
s Hrvatima koji bi morali "platiti" ako hoće izići iz Jugo-
slavije. "Ulozi u igri su vrlo visoki, prava dvojba s kojom
se suočavaju Jugoslaveni jest odabrati između mirnog rješenja
krize ili upuštanja u građanski rat", zaključuje BBC.
Talijanski tisak posvećuje veliku pažnju komentaru Jelene
Lovrić o mogućnosti državnog udara u Jugoslaviji, objavljenom
u zadnjem broju "Danasa". Dok drugi listovi prenose stavove
Tanjuga iz tog komentara, Dušan Pilić, u jučerašnjem broju
u listu "Republika" indirektno polemizira s tim tumačenjem:
"Tekst u 'Danasu' sadrži mnoge moguće pojedinosti, ali
ostavlja mjesta sumnji u stvarnu volju vojske da intervenira
Pilić najavljuje kao mogući rasplet ponavljanja razlaza
viđenog na XI. kongresu SKJ, a u povodu zasjedanja Skupštine
Jugoslavije.
(Hina - svršetak)
Y
180000 MET oct 90
(Hina - svršetak)