LJUBLJANA, 12. listopada (Hina) - U Sloveniji je u
petak počela parlamentarna rasprava o novom sloven-
skom ustavu, kojim se formulira slovenska državna
suverenost. Temelj novog ustava je osiguranje prava
pojedinaca kao čovjeka i kao građana. Ta prava proizla-
ze izravno iz ustava, dok će zakoni rješavati samo
provođenje ustavnih prava u njihovoj koliziji s istim
pravima drugih. Pisci ustavnog teksta oslonili su se
na sve relevante međunarodne odredbe o ljudskim pravima.
Republika Slovenija je u ustavu deklarirana kao suvere-
na država koja se temelji na neotuđivom pravu slovenskog
naroda na samoodređenje i u kojoj je vlast povjerena
narodu. Ona se provodi izravno, na izborima i na princi-
pu podjele vlasti putem zakonodavnih, izvršnih i sudskih
organa. Osigurana je lokalna samouprava, crkva je odvoje-
na od države, normativa mora biti usklađena s međunarod-
nim ugovorima i opće važećim načelima međunarodnog
prava, svima su dana jednaka prave bez obzira na narod-
nost, rasu, spol, jezik, vjeru, politički i drugi stav,
materija1no stanje, rođenje, naobrazbu, društveni polo-
žaj ili na bilo koju drugu osobnu okolnost.
Državno uređenje je predviđeno u dvije varijante - u
jednom ili dvodomnom parlamentu, a dodata je još
varijanta o državnom vijeću ili senatu. Dvodomni
parlament bi mogao biti sastavljen od državnog zbora
i zbora regija. Umjesto zbora regija mogao bi biti
senat sa 60 do 75 senatora, dok bi državni zbor
brojao od 120 do 150 profesionalnih poslanika.
U nacrtu novog ustava još nije precizno definirano, da
li će Slovenija imati parlamentarni ili parlamentarno-pred-
sjednički sustav. Vlada bi funkcionirala kao ministarski
kabinet. Ugrađen je institut konstruktivnog nepovjerenja
što znači da se istodobno s izglasavanjem nepovjerenja
vladi mora izabrati novi predsjednik vlade.
(Hina - svršetak)
L
120000 MET oct 90
(Hina - svršetak)