ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman odgovarao je danas na pitanja skupine spe-
cijalnih i stalnih dopisnika Finske državne televizije, ekipe
London Weekend Televisiona, Deutschladnfunka i Handelsblatta,
Radio BBC-a, Toronto Stara, torinske La Stampe i The Plain
Dealera iz Clevelanda.
Najviše pitanja odnosilo se na pristup i planove hrvatskog
vrhovništva i vlade za stabilizaciju političkih prilika u
Republici i ocjene jučerašnjeg sastanka u Predsjedništvu
Jugoslavije.
Po riječima dr. Tuđmana, terorističke akcije i prometna blokada
dio su poznata scenarija kojim se nastoji utjecati na ishode
izbora u istočnom dijelu zemlje i skrenuti pozornost sa situ-
acije na Kosovu. Hrvatska vlast i dalje iskazuje strpljenje
u nadi da se krvoproliće, kao krajnji cilj tog scenarija
kojim se nastoji isprovocirati vojni udar, ipak može izbjeći.
Ali hrvatska pravna država neće još dugo trpjeti drumsko
razbojništvo koje blokira promet u ovom dijelu Hrvatske,
Jugoslavije i Europe. Istaknuo je, medutim, nadu da će demo-
kratski izbori u drugim republikama stvoriti uvjete da pobi-
jedi razum i dijalog.
Na izravan upit kani li Hrvatska tražiti i druge sugovornike
izvan službenih srpskih krugova, dr. Tuđman je odgovorio
pozitivno, ali s ogradom da ni većina opozicijskih partija
u Srbiji za sad ne pokazuje spremnost na razuman dijalog.
Na pitanje novinara BBC-a, g. Fisha, može li se odbijanje
srpskih vlasti da pregovaraju s kosovskom opozicijom uspo-
rediti sa stanjem takvih pregovora u Hrvatskoj, dr. Tuđman
je iznio više primjera dobre volje hrvatskih vlasti i odlučno
porekao takvu usporedbu jer su uzroci i prilike drugačije.
Na izravno pitanje g. Millera iz Clevelanda hoće li Hrvatska
tražiti intervenciju armije u deblokadi prometnica, dr.
Tuđman je odgovorio da demokratska hrvatska vlast to može
sama učiniti, ali da se za normalizaciju prilika nastoji
postići suglasnost saveznih organa, uključujući i armiju.
Na pitanje g. von Hubbenfta koliko je savezništvo sa Slove-
nijom Hrvatskoj važno da preživi, dr. Tuđman je odgovorio
kako će Hrvatska svakako preživjeti, iako suradnja sa SIo-
venijom olakšava otpor hegemonizmu; Hrvatska je i u povijesti
pokazala da se zna i sama braniti. Na upit novinara torinske
La Stampe, što bi Republika Hrvatska učinila ako Slovenija
donese odluku o otcjepljenju, predsjednik Tuđman je odgovorio
da bi "Hrvatska u tom slučaju i sama razmotrila što dalje
učiniti".
Na jučerašnjoj sjednici Predsjedništva SFRJ, prema dr. Tuđmanu
dan je neravnopravan tretman dvjema različitim inicijativama.
Projekt reformirane federacije nastoji se progurati po svaku
cijenu kroz Skupštinu SFRJ, iako za to nema izgleda. Osim
toga "veliki scenaristi" nastoje Sloveniju istjerati iz
Jugoslavije da bi se lakše proveo velikosrpski koncept i
izvršio daljnji pritisak na demokratsku Hrvatsku. Slovenija
i Hrvatska ostaju, međutim, odlučno na stajalištu da je
moguć samo njihov konfederalni odnos s drugim jugoslavenskim
republikama.
Dr. Tuđman je precizno iznio stajališta drugih republika
na jučerašnjoj sjednici, napominjući da za takav prijedlog
reformirane federacije, koji je centralistički i unitaristički
više nego ikad do sada, nisu ni Bosna i Hercegovina ni
Makedonija, te da se većina demokratskih stranaka u te dvije
republike priklanja konfederalnom rješenju.
(Hina - svršetak)
f
110000 MET oct 90
(Hina - svršetak)