FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

INTERVIEW PREDSJEDNIKA HRVATSKE VLADE JOSIPA MANOLIĆA "NOVOM LISTU" - "GLASU ISTRE"

Autor:
"NOVOM LISTU" - "GLASU ISTRE" $ ZAGREB, 3O. studenoga (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade Josip Manolić dao je "Novom listu" - "Glasu Istre", interview koji ovaj regionalni dnevnik objavljuje u sutrašnjem, subotnjem, revijalnom izdanju. Premijer kaže da Vlada nije sasvim zadoyoljna svojim dosadašnjim učinkom naglašavajući da je u savladavanju naslijedenih problema bilo nesnalaženja, ali i objektivnih teškoća. Jedan od problema je odnos prema novoj demokratskoj hrvatskoj vlasti i promjenama učinjenim nakon pobjede na pro- šlim izborima. Dio političara koji su niz godina bili na vla- sti, stekavši pritom i odredene privilegije, još uvijek pruža vrlo žilav otpor promjenama. Na pitanje kako će se riješiti medunacionalna kriza u Jugoslaviji, koja se prenosi i na Hrvatsku, gospodin Manolić je odgovorio da je prvi korak provodenje slobodnih višestranačkih izbora u ostalim republikama. Nakon što je taj proces dobro krenuo u Makedoniji te Bosni i Hercegovini, gdje je izborni ishod zadovoljavajući, ima razloga za optimizam da će se na demokratski način provesti i izbori u Srbiji i Crnoj Gori. Komentirajući svoju izjavu od prije tri mjeseca, prigodom dolaska na čelo Vlade, u kojoj je rekao da ne traži ni jednog dana poštede od kritike, ustvrdio je da i dalje ostaje pri tome. "Demokratsko je pravo javnosti na kritiku, a vladino je pravo i dužnost da vuče poteze za koje smatra da su nužni za rješava- nje konkretnih gospodarskih, društvenih i drugih problema". Predsjednik Manolić smatra da je kritika bila dosta oštra, dijelom i neobjektivna jer kritičari nisu uzimali u obzir okolnosti u kojima Vlada djeluje. Osvrćući se na prigovore zbog podržavljenja velikih poduze- ća, premijer kaže da u stvari i nije napravljeno nikakvo po- državljenje. "Osobno smatram da je društvena imovina vlasništvo ove države i ne vidim potrebe o tome naširoko raspravljati. Te su rasprave samo floskule za prikrivanje zastarjelog modela koji se raspao kao što se raspao i model real-socijalizma. Želimo da svatko bude na javnoj sceni, da odgovara za svoje postupke. Nismo ni najmanje odustali od privatizacije, kao što nam se spočitava. Naprotiv, stvaranjem Agencije za preobrazbu i razvoj htjeli smo sačuvati nacionalni supstrat našega gospodar- stva. Želimo svakom partneru osigurati jednaku poziciju, kako nitko ne bi dolazio do kapitala i bogatstva raznim štekulacija- ma" Premijer najavljuje vladinu odlučnost u provodenju stambene reforme. Ne samo stanarinu nego i ostale pojedinosti u toj oblasti regulirat će ponuda i potražnja, odnosno tržište. "Tko hoće stanovati na najatraktivnijoj lokaciji morat će plaća- ti više od onoga tko se zadovoljava stanom u zabačenom pred- gradu. Otpori se javljaju na jednoj strani zbog nerazumijevanja samoga procesa, a na drugoj od dijela ljudi koji su u povlašte- nom položaju, a to su uglavnom pripadnici dosadašnje političke birokracije. Nezadovoljnika će biti, ali računamo na podršku onih koji su svojim žuljevima oko gradova gradili prstene stambenih naselja. Ukinut ćemo stambene doprinose, odnosno svesti ih na simboličnu mjeru, a teret održavanja prenijeti na budućega vlasnika, ma tko to bio". Na upozorenje da se pri ispravljanju starih nepravdi učinjenih nacionalizacijom ne bi smjele napraviti nove na štetu dijela stanara, gospodin Manolić je odgovorio da je Vlada izložila princip, a da će se u praksi javljati pojedinačni problemi koje će trebati na odgovarajući način rješavati. Predsjednik Ulade osvrnuo se ukratko i na smjernice stra- tegije razvoja Hrvatske, u čemu znatnu ulogu ima pomorska orijentacija. "Kad sam nedavno razgovarao s predstavnicima brodogradnje, najprije sam ih upitao da li su se tržišno orijentirali i potvrdili svoje programe na svjetskom tržištu. Ako je odgovor na to pitanje potvrdan, onda ne smije biti državnih prepreka u poslovanju takvih poduzeća, kojima momentalno okolnosti ne idu u prilog zbog precijenjenoga dinara. što je jedan od presudnih uzroka krize u koju je dovedena bro- dogradnja, a takoder i turizam. Ujerujem da su to ipak prolazni problemi, koje ćemo ukloniti već u idućoj godini, bez obzira na sadašnje nerazumijevanje SIV-a". Za afirmaciju pomorske orijentacije od ključne je važnosti, po riječima gospodina Manolića, bolje prometno povezivanje Rije- ke kao glavne hrvatske luke s otalim dijelovima Republike, ali i sa čitavom Europom. S tom namjerom nastavlja se i gradnja autoceste od Karlovca prema obali, na kojoj je jedna od udarnih dionica tunel kroz Tuhobić. Na primjedbu da ima znakova forsi- ranja istodobne gradnje nekoliko prometnica, što bi moglo dove- sti do ponavljanja grešaka iz prošlosti kad smo htjeli puno, a nismo napravili gotovo ništa, predsjednik hrvatske vlade je odgo- vorio da takva opasnost postoji, ali ipak vjeruje da ćemo imati pravu mjeru i izbjeći megalomaniju. "Naša operativa može gradi- ti ne kao dosad desetak, već 50 ili 100 kilometara cesta na godinu". Dodao je da u vlastitoj akumulaciji doduše nemamo dovoljno novca za cestogradnju, ali ga možemo dobiti na svjet- skom tržištu. Premijer je komentirao i letak Hrvatskog državotvornog pokreta koji poziva ljude na "mirne" demonstracije na Trgu bana Jelačića za ostvarenje hrvatske državnosti. "To je u stvari negacija hrvatske državnosti. Hrvatski se narod na prošlim izborima plebiscitarno izjasnio da želi svoju su- verenost i državnost. Nrvatski narod mora sada tu državnost učvršćivati, ne praveći nikakve pogrešne korake, koji bi ga stavili na brisani prostor i ugrozili hrvatsku državnost. Inspiratori takvih zahtjeva podudaraju se s onim snagama koje još ne misle da se jugoslavenska kriza može razriješi- ti demokratskim putem i još uvijek priželjkuju da se u ratu i krvi odlučuje o pitanju Jugoslavije. Organizatori Hrvatskog državotvornog pokreta valjda nisu svjesni opasnosti, ili su u izričitoj službi snaga koje bi Jugoslaviju u dosadašnjem obliku željele sačuvati bajonetama i terorom". Na pitanje što Vlada namjerava učiniti kako bi se nespora- zumi u vezi s praznikovanjem za Dan Republike izbjegli i pri utvrdivanju božićnih blagdana, jer ima zahtjeva da se ne radi ni na Badnjak, premijer je odgovorio da je već prošle godine usvojen Zakon po kojemu je Božić neradni dan. "Nisam siguran da Zakon u onom obliku odgovara sadašnjim okolnostima i da neće izazvati dvojbe. Osim toga, uz kartoličku imamo i druge konfesije...", inzistirao je novinar. "Sama činjenica da vi takvo pitanje postavljate znači da ćemo morati analizirati Zakon, kako bi na vrijeme sve bilo jasno", odgovorio je predsjednik hrvatske vlade Josip Manolić. (Hina - svršetak) 300000 MET nov 90

(Hina - svršetak)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙