KULTURNE AUTONOMIJE SRBA U HRVATSKOJ
$
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Radna grupa Predsjedništva Repub-
like Hrvatske za izradu projekta o kulturnoj autonomiji Srba,
održala je danas u Saboru treći sastanak pod predsjedanjem
Slavka Degoricija, predsjednika Vijeća općina Sabora. On je
uvodno ponovio da je cilj ove grupe iznaći valjan model kulturne
autonomije Srba i drugih manjinskih naroda koji žive u Republici
Hrvatskoj. "Dobrodošle su sve kritičke primjedbe na dosadašnji
rad na projektu, te posebno cijenimo konstruktivne prijedloge i
sugestije u formuliranju temeljnih odrednica projekta", naglasio
je Degoricija.
Autorski prilozi dr. Roksandića, dr. Valentića i dr. Milar-
dovića na ovu temu izazvali su rekacije nazočnih. Ton diskusije
odredivala je dilema da li kulturna autonomija kao cjelovitost
u kojoj bi bilo ostvarene pune Ijudske i građanske slobode ili,
pak, kulturna autonomija kao korak ka političkoj i teritorijal-
noj autonomiji. Izlaganja su se uglavnom svodila na pojašnjavanje
postojećeg problema, te na genezu hrvatsko-srpskih odnosa. Prof.
Ljubo Boban naglasio je da su pretpostavke kulturne autonomije
ljudska i gradanska prava i slobode, a da se problem može riješiti
na razini lokalne samouprave i konfederalnog saveza.
Mirjana Domini se pitala zašto govoriti samo o kulturnoj
autonomiji Srba u Hrvatskoj, čime su zaslužili takav status,
kad u Hrvatskoj postoje i druge nacionalne manjine. Ona drži da
inzistiranje na kulturnoj autonomiji neminovno traži i svoj te-
ritorij. Srbi kao gradani ove Republike imaju ista prava kao i
svi drugi.
Dr. Milardović je rekao da su prijedlozi modela kulturne
autonomije maksimalistički u odnosu na položaj Hrvata u Uojvodini,
te da zbog nejasne definicije pojma kulturne autonomije može i
doći do takvih zahtjeva.
Mladen Jazić je odbacio ideju reciprociteta kao sredstva
za rješavanje nacionalnih odnosa. On drži da se problem može
riješiti u jugoslavenskom okviru i to na regionalnom nivou, a ne
apsolutizacijom republičke vlasti.
Dr. Zorica Stipetić je izjavila da na kulturnu autonomiju
gleda kao na političko pitanje, te da se separacijom taj problem
ne može riješiti, nego samo unapredivanjem društva kao cjeline.
Usko gledanje na kulturnu autonomiju može nauditi najviše Srbima,
jer uvijek postoji mogućnost getoizacije.
Četrdesetak uglednih javnih i znanstvenih radnika na kraju
se složilo da su napori ove vrste neophodni i hvalevrijedni, te
da dijalog mora i može postojati. Dr. Roksandić je na kraju
ustvrdio da iako puno toga izrečenog nije novo, potreba za
ovakvim diskusijama i dalje postoji.
(Hina - svršetak)
280000 MET nov 90
(Hina - svršetak)