SKUPŠTINA SFRJ TREBA DONIJETI AKT ZA IZLAZAK IZ SADAŠNJE USTAVNE KRIZE

SADAŠNJE USTAVNE KRIZE $ BEOGRAD, 9o studenoga (Hina) - Savezno vijeće Skupštine SFRJ danas je razmatralo program aktivnosti na sprovođenju promjene ustavnih odnosa u SFRJ radi razriješenja ustavne krize. Uprkos velikim razlikama u gledanjima na budućnost zemlje, rasprava je bila bez nekih svađa i svi su težili konačnom dogovoru. Tako je završila i zaključcima, u kojima Savezno vijeće zaključuje da treba Skupština SFRJ donijeti akt za izlazak iz sadašnje ustavne krize. Već prije početka rasprave za riječ se javio kosovski delegat Riza Alaj, koji je upozorio da je 14 delegata savezne Skupštine s Kosova poslalo više pisama Skupštini SFRJ, Predsjedništvu SFRJ i Saveznom vijeću o zabrinutosti za Jugoslaviju, za stanje na Kosovu i posljedicama kosovske krize. Svi su se oglušavali na ta upozorenja, zato je tražio důa se danas na dnevni red stavi razmatranje rezolu- cije o uvođenju ustavnog stanja u SAP Kosovo. Prvi od 23 diskutanata bio je Živko Vasilevski iz Makedonije, koji je naglasio da su za Makedoniju neprihvat- ljiva oba modela - i federalni i konfederalni - i da je neophodno ubrzati aktivnosti na proglašavanju amandmana na Ustav SFRJ. Prvi govornik koji je naglasio potrebu za usvajanjem odnosno pripremom nekakvog ustavno-pravnog akta o budućem uređenju Jugoslavije bio je Mojse Kostić, koji je mišljenja da bi taj akt trebalo usvojiti Savezno vijeće. Za potrebu takvog akta založio se i hrvatski delegat Stjepan Novaković, ali je naglasio da se dogovor mora temelji- ti na punoj ravnopravnosti i suverenosti republika, zasnovanih na pravu na samoodređenju, otjepljenju i udruživanju. Ako polazimo od stava dahu sve republike u Jugoslaviji ravnopravne, onda su ravnopravne i njihove opcije o pravcu raspleta ustavne krize, istakao je Božo Kovač. Objašnjavajući ovaj stav Kovač je istakao da su se naročito Slovenija, Hrvatska i Srbija udaljile od funkcioniranja sa- veznog sistema, pa ih jednostanvo više nije moguće svesti u taj ustavni okvir. Također, Kovač se suprotstavio zahtjevima da Ante Marković treba da šuti dok traju izbori, s čime se dovodi u pitanje i njegovo izlaganje iduće nedjelje pred skupštinskim dele- gatima. Ivan Ivanov, smatra da ponuđena rješenja Predsjedništva SERJ ne predstavljaju realnu podlogu za donošenje presudnih povijesnih odluka od strane naroda putem referenduma. I Blaženka Knjaz misli da državno Predsjedništvo umjesto da je uložilo napor za razvijanje pretpostavki za zajedni- čki život, nudi samoizjašnjavanjem i mogućim oblicima, što je kontraproduktivno u ovom trenutku. Po mišljenju Radivoja Šćekića ne treba donositi nikakve posebne povelje, deklaracije, sporazume i dogovore, već s novim ustavom treba regulirati buduće uređenje zemlje. Kurtesh Saliju ističe, da ne umanjujući odgovornost pojedinih republičkih i pokrajinskih oligarhija, za ustavnu krizu su odgovorni čak možda i najodgovorniji savezni organi. Saliju šta više tvrdi, da je na Kosovu namjerno primjenjivana pogrešna politika, a to znači represija umjesto pozitivnih programa, kako bi se zastrašivali i drugi "neposlušni", koji su trebali da misle da će i njih to isto snaći. Zija Kasemblar je to još detaljnije objasnio, ističući da se na Kosovu pokušava držati neustavno stanje od strane Srbije (što je potpomognuto od državnog Predsjedništva), dok se završe svi pregovori u svim ostalim dijelovima Jugoslavije, odnosno dok se ne odluči o novoj opciji zajedničkog življenja. Onda bi se reklo da su svi u cijeloj zemlji demokratski od- lučili, bez obzira što blizu tri milijuna Albanaca, Turaka, i Muslimana, neće moći da se izjasne demokratski onako kako bi željeli. Zoran Kijac se založio za još jedan pokušaj da se usvoje barem oni amandmani koji ne govore o odnosima u Federaciji, već otvaraju vrata za višestranačke izbore na saveznom nivou. Zarija Martinović se založio da budući koncept uređenja Ju- goslavije bude pod strogom kontrolom njegovih građana i da se po važnim pitanjima ništa ne može u republici odlučiti; dok narod referendumom ne kaže šta hoće. Za razliku od njega, Petar Hedet ističe da su gotovo u svim republikama već proklamirali ili ustavno opredijelili svoju republiku kao suverenu državu. Povodom stalnog inzistiranja na poštivanju ustavnosti i zakonitosti, Hedet je podsjetio da je sa faktičkim stanjem potpuno promijenjen ustavni poredak Jugoslavije. Budimir Košutić je konstatirao da je i Ustavnoj komisiji izuzetno teško da utvrdi šta je u skladu s Ustavom, a raz- lozi za to leže u činjenici što na Ustavu uspostavljen ekonomski i politički sistem nije izdržao probu vremena, pa u njegovim okvirima nije moguće nači rješenje za izlazak iz sadašnje krize. (Hina - svršetak) 090000 MET nov 90