ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Nakon uvodnih izlaganja o
prijedlogu Ustava Republike Hrvatske, raspravu su otvorili
predstavnici klubova zastupnika u Saboru, Ivan Vekić u ime
zastupnika HDZ-a, Ivica Račan u ime zastupnika SDP-a, dr.
Vlado Veselica u ime zastupnika HDS-a i Željko Mažar u ime
zastupnika SSH-a.
Ustvrđujući da su se temeljito promijenile političke i
ukupne društvene prilike u Hrvatskoj, Ivan Vekić je rekao da
je zbog toga bilo nužno donijeti novu "zbirku temeljitih
zapovijedi o ponašanju i pravima, a Ustav jest temeljna
zbirka zapovijedi upravo o ponašanjima i pravima". U vođenju
javne rasprave po mišljenju Ivana Vekića, poštivala su se
demokratska načela, da volja demokratske većine ničim nije
ugrozila pravo manjine, bilo ono nacionalno, vjersko,
ideologijsko ili neko drugo pravo. Vekić je posebno istaknuo
da je hrvatska ljevica, gledana izvan strogo ideologijskog,
sastavni dio one vertikale, koja je stremila k ozakonjenju
demokratskih prava hrvatskog naroda i narodnosti u
Hrvatskoj.
"Novi Ustav Republike Hrvatske znatno se razlikuje od
još važećeg, i po tome što je već i po opsegu gotovo
trostruko manji. Umjesto naširokog raspredanja o
socijalističkoj revoluciji, o vlasti radničke klase, o
bratstvu i jedinstvu, novi Ustav se temelji na
jednakopravnosti građana, vlasti naroda, te ravnopravnosti
bez obzira na bilo koje i bilo kakve razlike. To što se
Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog
naroda", rekao je Vekić, "ničim ne narušava prava drugih
naroda i manjina, koji su njezini pripadnici, jer su ta
prava usklađena s normama Ujedinjenih naroda i zemalja
slobodnog svijeta, pa je nacionalna, vjerska i svaka druga
ravnopravnost jedna od najvećih vrednota ovog ustavnopravnog
akta i poretka u Hrvatskoj. Ne postoje ravnopravniji i
najravnopravniji, postoji ustavni institut ravnopravnosti".
Inače, Vekić je upozorio da se pravima i slobodama
čovjeka u Ustavu iz 1974. godine posvećuje 12 posto ustavno-
-pravnih odrednica, a u novom čak 38 posto. U zaključku
istupa on je pozvao zastupnike HDZ-a, da prihvate prijedlog
novog Ustava čak i ako osobno imaju zamjerki nekim
rješenjima, a također je pozvao i zastupnike drugih stranaka
sa željom, da tim činom, "prekoračujemo vrijeme, godine i
desetljeća, i izjednačujemo se s onima, koji su zbog
različitih razloga i okolnosti bili ispred nas".
Ivica Račan je upozorio da političke prilike i
prijetnja nedemokratskog raspleta jugoslavenske krize nisu
pogodovale radu na ovakvom državno-pravnom aktu, pa zato
privođenje tog posla završetku zavređuje podršku. On je
izrazio zadovoljstvo svoje stranke, što su mnoge primjedbe,
koje su imali tijekom javne rasprave - prihvaćene, kao npr.
da Sabor o najkrupnijim pitanjima odlučuje dvotrećinskom
umjesto običnom većinom, što je Ustavom ostala mogućnost
odlučivanja referendumom, što je u mnogim rješenjima
poštovano načelo nadstranačkog pristupa, jer kako je rekao
"Ustav i jest nadstranački". "Stoga se može reći", rekao je
Račan, "da je prijedlog novog Ustava - prijedlog širokog
konsenzusa, makar tako na početku rada na novom Ustavu nije
izgledalo. Ostale su rezerve u odnosu na neka ustavna
rješenja kao što je područje nacionalnih odnosa, ali i tu je
učinjen krupan korak, kao i rezerve prema polupredsjedničkom
sustavu, odnosno pravima i ovlastima predsjednika republike.
Važnije je kako će se osnovna načela demokracije provoditi u
životu", rekao je Račan, te upozorio da se "njegova stranka
ne slaže s odredbom iz Zakona o provođenju Ustava, gdje se
utvrđuje da će se u roku od godinu dana donijeti izborni
zakon, budući je postignuta suglasnost da se u tom vremenu
trebaju održati izbori", pa se zauzeo da se tako i utvrdi.
Pozivajući zastupnike da glasaju za prijedlog novog Ustava,
Račan je upozorio da će najbolja provedba ustavnih odredbi
biti "ako ih budemo poštivali i provodili ovdje u Saboru i u
cijeloj Republici Hrvatskoj."
Vlado Veselica je također podržao donošenje novog
Ustava, ali je istaknuo da u odnosu na neka rješenja njegova
stranka ima rezerve, u prvom redu na dio koji se odnosi na
državotvornost Hrvatske, jer po njegovu mišljenju nedjeljiv
je i neprenosiv suverenitet hrvatskog naroda, što je jasno
trebalo stajati u normativnom dijelu Ustava.
Željko Mažar je uz podršku donošenju novog hrvatskog
Ustava, izrazio nezadovoljstvo što se javnom raspravom nije
omogućilo traganje za najboljim rješenjima, što pri tome
nije postignut još veći međustranački konsenzus, te što se
više prostora ne posvećuje odrednicama o socijalnim pravima,
kao i što se preciznije ne određuje mogućnost uvođenja šire
lokalne samouprave.
U raspravi koju je započeo Marko Atlagić, a sa sličnim
argumentima istupili su i Dušan Badža i Dušan Ergarac,
ukazivali su da su odredbama novog Ustava značajno okrnjena
prava srpskog naroda u Hrvatskoj, posebno tako što Srbi u
Hrvatskoj nisu konstitutivni dio hrvatske državnosti.
Također su zahtijevali da umjesto hrvatskih oružanih snaga
njezine granice i integritet štite jugoslavenske oružane
snage. Nakon toga je otvorena rasprava u kojoj su
sudjelovali mnogi zastupnici. Josip Balja iz HDZ-a predložio
je, da u Ustavu budu ravnopravno tretirani NDH-a i NOP, a dr.
Šime Đodan je ustvrdio da je malo ustava danas u slobodnom
svijetu, koji daju toliko koncesija drugim narodima koliko
ih po novom Ustavu imaju Srbi u Hrvatskoj.
U raspravi su sudjelovali i zastupnici Ivo Jelić u ime
HNS i dr. Andrija Buljević u ime SDSH, koji su uz nekoliko
primjedbi istakli da stranke u ime kojih nastupaju
podržavaju donošenje Ustava Republike Hrvatske.
(Hina - svršetak)
210000 MET dec 90
(Hina - svršetak)