Nadnaslov: Ni države, ni predsjednika
Naslov: Gorbačov odlazi
Podnaslov: Završeno jedno poglavlje povijesti 20. stoljeća - Nije htio
prihvatiti 'liniju komadanja zemlje' - Međunarodna zajednica
počela priznavati nove države prije nego je Gorbačov formalno dao
ostavku
Piše: Paola MESSANA, AFP
MOSKVA - Jedno poglavlje povijesti dvadesetog stoljeća završeno je u
srijedu odlaskom Mihaila Gorbačova, koji je dao ostavku na položaj
predsjednika SSSR-a, predviđajući teške dane za svoju zemlju.
Kao logičnu posljedicu svoje odluke Mihail Gorbačov je ruskom predsjedniku
Borisu Jeljcinu predao kontrolu nad sovjetskim nuklearnim oružjem, te je
napustio i mjesto zapovjednika vojske. Ubrzo nakon toga, crvena zastava sa
srpom i čekićem posljednji put je spuštena nad Kremljom a izvješena je
zastava Rusije.
"Linija komadanja zemlje i propasti države je pobijedila, a ja to ne mogu
prihvatiti", rekao je na početku dvanaestminutna izravnog obraćanja naciji
na sovjetskoj televiziji Mihail Gorbačov, istaknuvši svoju odanost načelu
koje je, drži on, nepobitno, a to je jedinstvo države.
Blijed, ali miran, govoreći uvjerljivo, Gorbačov, koji će u povijesti
ostati zapisan kao prvi i posljednji predsjednik SSSR-a i posljednji
generalni sekretar sovjetske Komunističke partije, objasnio je da je dao
ostavku u povodu osnivanja Zajednice Nezavisnih Država.
Međunaslov: Nova ne-država
Odlazak Mihaila Gorbačova jednog božićnog dana događa se manje od tri
tjedna otkad su u Minsku tri slavenska predsjednika osnovala Zajednicu
Nezavisnih Država i četiri dana otkako se tomu novom ne-državnom
"geo-političkom biću" pridružile još osam bivših sovjetskih republika,
tijekom "povijesne" svečanosti u Alma Ati (Kazahstan).
Predsjednik države je ustuknuo pred procesima dezintegracije Sovjetskog
Saveza koji su počeli nakon neuspjela državnog udara u kolovozu mjesecu,
ali koji su zadnjih tjedana poprimili izgled pravoga "mirnog državnog
udara".
Budući da su mu postupno oduzimane institucije njegove predsjedničke
vlasti, savezna ministarstva pa i uredi u Kremlju, Mihail Gorbačov se našao
pred svršenim činom kad je međunarodna zajednica počela priznavati nove
države ne pričekavši i njegovu formalnu ostavku.
I najopreznije zemlje su najavile da sljedećih dana kane priznati članice
ZND-a, koja nije predmet međunarodnog prava.
Suočen s neizbježivim, sovjetski predsjednik je popustio u trenutku kad je
njegov neudoban položaj postajao smiješan.
Označen kao "predsjednik bez zemlje", "šef države koja je izbrisana sa
zemljovida", on je nastavljao potpisivati naredbe o odlikovanjima ili
željama, koje je novinska agencija TASS objavljivala usporedo s naredbama
Borisa Jeljcina, koje su ukidale posljednje ostatke sovjetske vlasti, kao
što su Ministarstvo obrane ili Ministarstvo vanjskih poslova.
Međunaslov: Velike opasnosti
Sve pojedinosti o prelasku vlasti uređene su od ponedjeljka, kad su se
Mihail Gorbačov i Boris Jeljcin sastali i razgovarali više od osam sati.
Ruski predsjednik je u utorak otkrio sve materijalne sporazume o mirovini
predsjedničkog para.
U kratkom televizijskom govoru Gorbačov nije rekao ni riječi o prelasku
kontrole nuklearnog oružja na Borisa Jeljcina, kao ni o ostavci na mjesto
zapovjednika vojske. Naglasio je međutim da je on, Mihail Gorbačov,
"napravio sve, tijekom prijelaznog razdoblja, da sačuva sigurnu kontrolu
nuklearnog oružja".
Što se tiče ostaloga, predsjednik u ostavci je, u govoru pročitanu na
televiziji, prilično ublažio pesimizam napisane verzije teksta koji je bio
podastrt novinarima i prije njegova nastupa na televiziji. U televizijskom
govoru Gorbačov je izbacio rečenicu u kojoj je predviđao "velike opasnosti
za naše narode i za cijelu svjetsku zajednicu". Kad je potanko razložio
"osnovne" stečevine šestgodišnje perestrojke, i u zemlji i svijetu, Mihail
Gorbačov je nekoliko puta naglasio da ga zabrinjava "propast" države.
Dodao je da neće sprečavati sadašnje procese, ali da će učiniti "sve što
može" da dogovori u Alma Ati na propadnu.
(Hina)zk
260925 MET dec 91
(Hina)zk