BEČ, 6. studenog (Reuter/Hina) - Austrijski ekonomisti smatraju da su
ekonomske sankcije oduvijek imale slab učinak, a ako Europska zajednica u
njihovu nametanju Srbiji bude usamljena, izgledi za njihovu djelotvornost
nisu osobiti. Trgovina s Europskom zajednicom manji je dio srpskog
vanjskotrgovinske razmjene, osobito kada je riječ o naftnim isporukama.
Embargo bi se, dakle, morao proširiti i uključiti mnoge druge zemlje,
izjavila je gospođa Hermina Vidovic, stručnjak za Jugoslaviju pri
austrijskom Institutu za komparativne ekonomske studije. S druge je strane
jasno - tvrdi ona - da vojska već ima stratešku rezervu, pa bi tom mjerom
bilo pogođeno uglavnom civilno stanovništvo. Naftni embargo samo
Europske zajednice mogao bi, dakle, čak imati i nepoželjan učinak i
ohrabriti srpske snage da zauzmu neku veliku jadransku luku koja može
primati tankere i time osigurati opskrbljivanje naftom.
Na ekonomske bi se sankcije morali također obvezati Sovjetski Savez,
Rumunjska koja je također proizvođač nafte i kroz koju prolazi naftovod iz
SSSR-a, te bi trebalo inzistirati na eventualnoj globalnoj djelotvornosti
putem embarga Ujedinjenih naroda.
Inače, godine 1989. Jugoslavija je uvezla 11,7 milijuna tona nafte, od
toga 5,7 milijuna iz Sovjetskog Saveza, 2,9 milijuna iz Iraka, 2,4 milijuna
iz Libije i manje od jednog milijuna iz Irana. Osim Iraka, sve ostale
zemlje su i danas glavni isporučitelji nafte Jugoslaviji. Jedna od
djelotvornih sankcija, tvrde austrijski ekonomisti, bilo bi zamrzavanje
jugoslavenske imovine u inozemstvu.
(Hina) sj
061707 MET nov 91
(Hina) sj