NIKOZIJA, 24. listopada (AFP/Hina) - Konferencija o miru između Arapa i
Izraelaca, koja počinje 30. listopada u Madridu, temeljit će se na
Rezoluciji 242 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (1967). U njoj se u verziji
na francuskom jeziku zahtijeva "povlačenje izraelskih snaga s teritorija
okupiranih prilikom posljednjeg sukoba" (tzv. šestodnevni rat, u lipnju
1967.)
Izrael, koji dokazuje da u tekstu rezolucije na engleskom jeziku stoji
povlačenje s "teritorija" u jednini, a ne u množini, ocjenjuje da se već
složio s međunarodnom odlukom kad su se njegove snage, između 1982. i
1985., povukle sa Sinaja ( 60.000 četvornih kilometara), prema
uvjetima mirovnog sporazuma s Egiptom.
Bilateralni pregovori između Izraela i njegovih arapskih susjeda, koji će
sudjelovati na konferenciji u Madridu, trebali bi se voditi o sljedećim
teritorijalnim sporovima:
SIRIJA: Golanska visoravan:
- zaposjednuta 1967., pripojena Izraelu u prosincu 1981.
- površina: 1500 četvornih kilometara
- zemljopisni i strateški položaj: Golan je na sjeveru razdijeljen
planinom Hermon, na zapadu je obrubljen spuštanjem Huleha, rijekom
Jordan i Tiberskim jezerom, a na jugu rijekom Jarmuk, koja označuje
sirijsko-jordansku granicu, te na istoku Rakadom, pritokom Jarmuka.
Golan dominira nad izraelskimm područjem Galileje i nadvisuje na jugu
cestu za Damask.
- naseljenost: na Golanu ima oko 15.000 Sirijaca i oko 15.000 židovskih
doseljenika.
ZAPADNA OBALA, ISTOČNI JERUZALEM, POJAS GAZE:
Nakon prekida pravnih i administrativnih odnosa u srpnju 1988. sa
Zapadnom obalom, Jordanija želi da budućnost Zapadne obale, Istočnog
Jeruzalema i pojasa Gaze razmatraju palestinski članovi jordansko-
palestinske delegacije.
1) ZAPADNA OBALA I ISTOČNI JERUZALEM:
- zaposjednuti 1967. Istočni Jeruzalem je odmah i pripojen Izraelu. 1980.
Izrael je prihvatio zakon kojim se taj grad smatra "ponovno ujedinjenim
glavnim gradom Izraela" i sjedištem vlade.
- površina Zapadne obale: 6600 četvornih kilometara (Istočni Jeruzalem
prostire se na 100 četvornih kilometara)
- geostrateški položaj: Zapadna obala sastoji se od lanca središnje
planine koja se uzdiže do 500 metara nadmorske visine na sjeveru do
tisuću metara pored Hebrona. Na istoku planina se spušta prema nizini
rijeke Jordan. Ta topografija je napravila prirodnu obranu za Izrael,
tvrde čelnici te zemlje.
- naseljenost: oko milijun Palestinaca, od toga 150.000 u Istočnom
Jeruzalemu. Oko 100.000 židovskih doseljenika na Zapadnoj obali i još
125.000 u Istočnom Jeruzalemu.
2) POJAS GAZE:
- ravnica duga 40 kilometara i široka 5 do 12 kilometara, na obali
Sredozemlja između Izraela i Egipta
- naseljenost: oko 750.000 Palestinaca, 4000 židovskih doseljenika.
JORDANIJA:
Kralj Husein potvrdio je da će njegova zemlja pregovarati s Izraelom
samo o jordanskom aspektu teritorijalnog sukoba.
Riječ je o dvije granične zone, jednoj na sjeveru, u području al-Bakura
(1,4 četvornih kilometara), zaposjednutoj 1949., i
drugoj na jugu Mrtvog mora, u Vadiju Arabah (388 četvornih kilometara),
zaposjednutoj 1967. Ta područja nisu naseljena, ali područje al-Bakura
omogućuje Izraelu kontrolu ušća rijeka Jordan i Jarmuk.
LIBANON - Libanon nije sudjelovao u ratu u lipnju 1967, pa ga se
Rezolucija 242 izravno ne tiče. Izrael od travnja 1978. drži granično
područje na jugu zemlje, površine od 1100 četvornih kilometara, tj.
desetinu libanonske površine.
Rezolucija 425, prihvaćena 19. travnja 1978, koja nije primijenjena, traži
od Izraela da se povuče s tog područja. Libanon ne želi da primjena te
rezolucije bude u Madridu razmatrana zajedno s primjenom Rezolucije 242.
(Hina)dd
240834 MET oct 91
(Hina)dd