Nadnaslov: Sve veća politička i ekonomska nestabilnost u Istočnoj Europi
Naslov: Rastući problemi istočnoeuropskih demokracija
Podnaslov: Problemi zemalja "nove demokracije" prijete na globalnom
europskom pa i svjetskom planu
Piše:Jean Burner
BEČ, 30. rujna (AFP) - Nove demokracije Istočne Europe moraju se suočiti
sa sve većom političkom i ekonomskom nestabilnošću, izazvanom raspadom
Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, porastom nacionalizama i katastrofalnom
ekonomskom situacijom, koja je obilježena erupcijom nezaposlenosti i općim
padom životnog standarda.
U srijedu su krvavi sukobi blizu sjedišta rumunjske vlade u Bukureštu,
između više tisuća rumunjskih rudara koji su zahtijevali povišenje plaća i
snaga reda, ilustrirali na dramatičan način tu sve veću nestabilnost koja
se poput mrlje ulja širi Istočnom Europom.
Na političkom planu nestale su negdašnje strukture kao što je Varšavski
Pakt, vojni savez Istočne Europe, kojim je dominirao Sovjetski Savez, a
nisu zamijenjene novima. Na ekonomskom planu, raspadom SEV-a, ekonomske
organizacije istočnih zemalja, zasnovane na bilateralnom kliringu i na
prevlasti Moskve, izazvan je drastičan pad trgovinske razmjene Sovjetskog
Saveza i njegovih bivših satelita, te zatvaranje gigantskih industrijskih
kompleksa.
Nacionalističke težnje koje su komunistički režimi gušili tijekom 45
godina,bude se obodrene slovenskim, hrvatskim te primjerom više različitih
sovjetskih republika. U Češko-Slovačkoj je predsjednik Vaclav Havel,
simbol otpora komunističkom režimu, zaprijetio prošlog utorka da će dati
ostavku ako se Slovačka otcijepi što sa sve većom ustrajnošću zahtijevaju
slovački nacionalistički krugovi.
"Opstanak naše države je istinski ugrožen", ocijenio je Havel u
dramatičnom govoru ispred Skupštine. Zatražio je hitno, do kraja 1991.
godine, održavanje referenduma o budućnosti Češkoslovačke.
Madžarska, koja, kako tvrdi dopisnik AFP-a, nema nacionalnih manjina
unutar svojih granica, zabrinuta je zbog pripadnika svoje nacionalne
manjine, od gotovo tri milijuna ljudi u Slovačkoj, Rumunjskoj i
Jugoslaviji.
Konzervativna vlada Jozsefa Antalla koja nema teritorijalnih potraživanja,
s podozrivošću gleda na ekstremističke nacionalističke pokrete u Slovačkoj
i Rumunjskoj koji ponovo dovode u pitanje kulturnu i jezičnu autonomiju
Madžara u dijaspori.
Rumunjska povremeno upozorava na separatističke težnje madžarske manjine u
Transilvaniji, za koju vjeruje da se želi sjediniti s Madžarskom uz
prešutnu podršku vlade u Budimpešti.
U Bugarskoj, ekonomski potpuno iscrpljenoj zemlji, raspad Jugoslavije
ponovo je oživio pitanje Makedonije. Nedavno ispitivanje pokazalo je da 65
posto Bugara smatra da su Makedonci Bugari, a gotovo trećina je sklona
ujedinjenju Bugarske i sadašnje jugoslavenske republike Makedonije.
Državljani Istočne Europe duboko su razočarani svojim novim vladama koje
su ih, umjesto do očekivanog ekonomskog blagostanja, dovele do drastičnog
pada životnog standarda i nezaposlenosti. Prema procjenama stručnjaka, do
kraja godine svaki deseti Istočni Europljanin bit će nezaposlen, dok bi
inflacija 1991. godine trebala iznositi između 35 posto u Madžarskoj do
485 posto u Bugarskoj.
Demokratski izabrane vlade istočnoeuropskih zemalja svjesne su opasnosti,
kojima je uzrok gospodarska i financijska kriza do koje je došlo prijelazom
s planske na tržišnu ekonomiju.
Više puta su se češko-slovački i poljski predsjednici, Vaclav Havel i Lech
Walesa, obratili Zapadu za pomoć njihovim zemljama. Oni su naročito
upozorili Zapadnu Europu na postavljanje "novog željezne zavjese" između
bogatih zemalja i njihovih istočnih rođaka. Oni smatraju da takva
egoistična i kratkovidna politika može prouzročiti propast procesa reformi
u Istočnoj Europi, a u Zapadnoj izaziva navalu gladnih i razočaranih
izbjeglica.
(Hina)fp
301003 MET sep 91
(Hina)fp