OPĆI RAT ZA OBRANU REPUBLIKE HRVATSKE
ZAGREB, 22. kolovoza (Hina) - Predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuđman dao je interview za večerašnji
Dnevnik I. programa Hrvatske televizije, u sklopu kojeg je
pročitao Pismo što ga je danas uputio Predsjedništvu SFRJ,
te odgovorio na nekoliko pitanja o političkom i sigurnosnom
stanju i državnoj politici te mjerama koje Republika
Hrvatska kani poduzeti s obzirom na oružanu agresiju protiv
Republike Hrvatske.
Upitan glede sutrašnje sjednice Predsjedništva SFRJ, na
čijem će dnevnom redu biti kompleks pitanja vezanih za
položaj Jugoslavenske armije, vjeruje li s obzirom na sastav
Predsjedništva da je moguć pozitivan odgovor na zahtjeve što
ih postavlja Hrvatska, predsjednik Tuđman je odgovorio:
"S obzirom na sastav Predsjedništva SFRJ teško je
očekivati posve pozitivan odgovor, ali ne bih htio biti
toliki pesimist pa tvrditi da se i u okviru takva sastava u
posljednji trenutak neće probuditi zrnce razbora, pa da,
poučeni i iskustvom sloma konzervativno-dogmatskog puča u
Sovjetskom Savezu, pokušaju možda u posljednji trenutak
odustati od agresije na Hrvatsku, da pokušaju shvatiti da su
već sada čitavu Jugoslaviju, a posebno Hrvatsku, zapleli u
takva krvava razračunavanja koja, ako se ne zaustave,
prijete daljnjim katastrofalnim posljedicama. Zbog toga bih
htio vjerovati da će pred povijesnom odgovornošću prema
svojim narodima, koje zastupaju, i pred Europom možda ipak
zauzeti stajališta koja bi nam omogućila da se jugoslavenska
kriza riješi na miran i demokratski način."
Komentirajući izjavu što ju je jučer u Beogradu dao
general-pukovnik Marko Negovanović, a po kojoj do 31.
kolovoza vojno-teritorijalni organi trebaju preuzeti poslove
vojne obveze u svim republikama osim u Sloveniji,
predsjednik Tuđman je rekao: "Ta je izjava generala
Negovanovića u duhu svojevrsnog vojnog puča, koji mi u
Jugoslaviji i Hrvatskoj zapravo već proživljavamo. Možda
gospodin ili drug general nije znao kako ti pučevi
svršavaju, ni na primjeru onoga u Sovjetskom Savezu. Za
pretpostaviti je da će na sutrašnjoj sjednici Predsjedništvo
SFRJ raspravljati u cjelini o problemu Jugoslavenske armije
u jugoslavenskom političkom životu, a u tom sklopu da će i u
duhu naših zahtjeva prerazmotriti i to pitanje o kojem
govori general Negovanović. Uostalom, i samo vodstvo
Jugoslavije, a pogotovu jugoslavenska vojska već su doveli
do toga da je teško govoriti o jugoslavenskoj narodnoj
armiji. Ona se još formalno zove 'jugoslavenska', a zapravo
je već postala srpska vojska, što osjeća, nažalost, svaki
građanin ove zemlje."
Upitan o međunarodnoj aktivnosti Hrvatske i o njezinim
trenutačnim nastojanjima predsjednik Tuđman je istaknuo: "Mi
ćemo nastaviti svoju međunarodnu aktivnost u duhu u kojem je
i do sada vodimo, a i na način da upoznamo sve međunarodne
čimbenike koji su zainteresirani - a jesu zainteresirani - u
Europskoj zajednici, pa i u Sjedinjenim Američkim Državama,
za rasplet jugoslavenske krize. Nastojat ćemo ih upoznati s
činjenicom da se oni koji su odgovorni za agresiju protiv
(Hina - nastavlja se)
166. PREDSJEDNIK ... (2)
Hrvatske ne pridržavaju odluka o primirju, koje je čak i
takvo Predsjedništvo kakvo jest donijelo, a ni preporuka
Europske zajednice o prekidu vatre niti o rješavanju krize
pregovorima, niti demokratskim načinom; već nastavljaju s
agresijom, s rušenjem hrvatskih naselja, s prisiljavanjem
hrvatskog življa, i ne samo hrvatskog, nego i madžarskog,
češkog - svakog tko se nađe na putu njihovih minobacača, na
putu njihovih planova za stvaranje velike Srbije,
prisiljavaju na napuštanje domova. Već su prouzročili
rušenje ne samo crkava u seoskim naseljima, nego i u
Osijeku, same katedrale, oštetili su katedralu; prema tome,
njihova se razorna, osvajačka djelatnost nastavlja. I mi
ćemo s tom činjenicom: da se rat protiv Hrvatske, agresija
protiv Hrvatske širi, nastojati upoznati svijet. Nadamo se
da će europske zemlje, da će Europska zajednica, da će SAD,
kao glavna svjetska sila, shvatiti da borba koju vodimo za
obranu teritorijalnog integriteta, za obranu slobode i
demokracije Hrvatske, nije samo borba hrvatskog naroda, -
nego da je to borba protiv pokušaja restauracije
komunističkog socijalizma, da je to borba za stvaranje
pretpostavki za mir u ovom dijelu Europe, zato da se
uspostave normalni uvjeti za uključivanje Hrvatske u Europu,
kojoj povijesno i geopolitički pripada."
Zamoljen da komentira ishod neuspjelog državnog udara u
Sovjetskom Savezu i njegov odraz na rasplet jugoslavenske
državne krize, predsjednik Tuđman je istaknuo: "Pri tom sam
imao na umu da su dogmatsko-komunistički elementi iz sastava
jugoslavenske vojske, koji su povezani s velikosrpskim
elementima, zapravo i najavili takav slijed događaja kakav
smo imali u Jugoslaviji i u ratu protiv Hrvatske, i kakav
smo doživjeli sada u sovjetskom puču. Naime, u instrukciji
Političke uprave starješinama jugoslavenske vojske oni su
predvidjeli da mora doći do akcije socijalističkih snaga
protiv demokratskih vlada u Hrvatskoj i u Sloveniji, za koje
su kazali da je to samo 'import zapadnog kapitalizma',
odnosno da je to privremena pobjeda kontrarevolucije,
odnosno da budućnost čak i u svijetu pripada komunističkom
socijalizmu. Prema tome, očito je, a i imamo nekih znakova
da su ti i takvi elementi ne samo bili u dosluhu, nego i
kovali planove u širem europskom okviru. Znači da je ta
akcija u Jugoslaviji i taj pokušaj puča u Sovjetskom Savezu
upravo na toj crti restauracije komunističkog socijalizma, i
očito je da bi taj slom puča u Sovjetskom Savezu morao
obeshrabriti slične pobornike u Jugoslaviji, morao bi ih
otrijezniti da odustanu od svojih planova, to više što je
Europa - nadam se, pa i siguran sam - u većoj mjeri
zainteresirana za uspostavu mira na tlu Jugoslavije nego što
su to zbivanja na velikim prostranstvima Sovjetskog Saveza.
Uostalom, teško je zamisliti da bi se Europska zajednica ili
SAD mogle uopće upustiti u veliko angažiranje na golemim
euroazijskim prostranstvima u Sovjetskom Savezu, ali je
veoma lako zamislivo da bi se na tako važnom geopolitičkom
području kao što je Jugoslavija Europska zajednica morala
angažirati i sa svojim mirovnim misijama, pa - ako bude
trebalo - i s mirovnim snagama."
Upitan ima li poruku za građane Hrvatske, predsjednik
Tuđman je poručio: "Ove zahtjeve koje smo postavili
Predsjedništvu SFRJ treba shvatiti veoma ozbiljno. Oni
(Hina - nastavlja se)
166. PREDSJEDNIK ... (3)
znače da Republika Hrvatska ne može više trpjeti ovakvu
agresiju i da će morati poduzeti čak i potpunu mobilizaciju
svih svojih snaga u domovini za obranu teritorijalnog
integriteta, da ćemo morati pozvati i iseljenu Hrvatsku na
pomoć, na svestranu pomoć. Ako se ne udovolji tim
zahtjevima, onda nas, jasno, očekuju dani jednog zaista
općeg rata, za oslobođenje onih hrvatskih mjesta koja su
odmetnički četničko-teroristički odredi zauzeli, koje drži
jugoslavenska vojska i koje su imali namjeru uključiti u
veliku Srbiju, u ostatak Jugoslavije.
Prema tome, predstoji nam odlučna bitka, možda i opći rat
za obranu Republike Hrvatske, za obranu slobode i
demokracije, za obranu opstanka ne samo Republike Hrvatske
nego i hrvatskog naroda. Mislim da hrvatski narod ima
dovoljno iskustva, da je dovoljno zreo politički i da će
imati potporu demokratske Europe i demokratskog svijeta da u
toj borbi odnese pobjedu. Jer suvremeni svijet nije mogao
trpjeti agresiju jednog Saddama na Srednjem Istoku, vjerujem
da neće trpjeti ni sličnu agersiju za osvajanje tuđih
teritorija usred Europe. Uostalom, ako se na Srednjem
Istoku radilo o izvorima nafte, onda se i u Hrvatskoj među
inim radi također o izvorima nafte. Jer i Hrvatska bi - da
nije u Jugoslaviji - imala dovoljno nafte za svoje potrebe,
a evo namjerili su da nam ta područja oduzmu i da ih uključe
u veliku Srbiju.
Kao što zna svako dijete, ne samo svaki čovjek u Hrvatskoj,
nego i svaki pismen čovjek u Europi, ta područja nikad nisu
pripadala ni u kom pogledu Srbiji, a to što u Hrvatskoj živi
12 posto srpskog pučanstva, to nije razlog za osvajanje i za
pripojenje Srbiji. Mi smo, uostalom, tom srpskom pučanstvu
zajamčili sva prava, kazali smo i u Ustavu i ponavljamo u
saborskim odlukama i u mojoj Poslanici da Srbima u Hrvatskoj
jamčimo sva građanska i nacionalna prava, kulturnu
autonomiju, proporcionalno sudjelovanje u sustavu vlasti i
pravo na lokalnu samoupravu - sve ono što je uopće zamislivo
da se jednoj narodnosti može dati u okviru bilo koje zemlje.
I htio bih iskoristiti ovaj trenutak da većini srpskog
pučanstva, - koja, uostalom, i sama osjeća teror tog srpskog
četničkog orgijanja na tlu Hrvatske, a i nije zadovoljna, ne
suglašava se sasvim s emisarima iz Srbije koji je
prisiljavaju na sudjelovanje u tom odmetništvu protiv
Republike Hrvatske - u ovim presudnim danima poručim da
odlučnije istaknu svoje neslaganje s takvom velikosrpskom
politikom, da odlučnije izraze da smatraju Hrvatsku svojom
domovinom, jer su to pretpostavke za suživot u budućnosti na
ovom tlu.
A što se tiče hrvatskog naroda, smatram da će sve državne
institucije, uopće sve sastavnice hrvatskog gospodarskog i
kulturnog života biti spremne da se uključe, da se
mobiliziraju u ovim danima presudnim za Hrvatsku, za
opstanak hrvatskog naroda, u mobilizaciji svih snaga - da
bismo oslobodili Hrvatsku i da bismo stvorili pretpostavke
za miran život u skladu s povijesnim stremljenjima hrvatskog
naroda u Europskoj zajednici", rekao je na kraju interviewa
danom Hrvatskoj televiziji predsjednik Republike Hrvatske dr.
Franjo Tuđman.
(Hina) zg
222338 MET aug 91
(Hina) zg