PISMO HRVATSKIH RATNIH VETERANA SRODNIM MEĐUNARODNIM I DRUGIM

HINA 067 29.07.1991. 16:14 UP PISMO HRVATSKIH RATNIH VETERANA SRODNIM MEĐUNARODNIM I DRUGIM ORGANIZACIJAMA EUROPE I SVIJETA ZAGREB, 29. srpnja (Hina) - Hrvatski veterani Drugog svjetskog rata uputili su na 180 različitih naslova međunarodnih svjetskih i europskih organizacija i udruženja pismo nazvano "Za mir i razumijevanje", s ciljem da ih upoznaju s tragičnim ratnim događajima na tlu Republike Hrvatske, te s neodgodivom potrebom međunarodne aktivnosti oko pronalaženja demokratskog rješenja političke i društvene krize u Jugoslaviji, posebno uspostavljanja mira u zemlji. Pismo je upućeno svim srodnim organizacijama ratnih veterana i pokreta otpora, Svjetskom židovskom kongresu, Svjetskoj organizaciji žrtava rata, važnim ustanovama Europske zajednice, OUN, Helsinškoj komisiji za ljudska prava u Beču i drugima. Iako u Hrvatskoj plamte sukobi, uz krvoprolića, paleži čitavih sela, zbjegovi naroda pred nasiljem terorista i odmetnika, u uvjetima kad je iznova posijano sjeme mržnje među do jučer dobrim susjedima, u pismu se navodi da se mir može ostvariti poštivanjem zasada i odluka što su ih svi narodi Europe donijeli u Helsinkiju i koje su sadržane u dokumentima KESS-a, koji su obvezni za sve! Spominjući da su uzroci i korijeni sadašnjeg sukoba duboki i mnogoznačni i da potječu od neriješenog nacionalnog pitanja od osnutka Jugoslavije 1918. godine, Hrvatski ratni veterani u svom pismu između ostalog kažu: "U doba Drugog svjetskog rata stoga je došla do izražaja pozitivna orijentacija u Hrvatskoj prema borbi za vlastitu samostalnost i slobodu, za demokraciju zajedno sa svjetskim i europskim snagama antifašističke borbe, te je u redovima antifašističke koalicije na tlu bivše Jugoslavije koja se raspala bilo najviše boraca iz Hrvatske - ukupno 329.570, od toga 113.544 žene. Tijekom Drugog svjetskog rata u borbi protiv fašizma u Hrvatskoj je stradalo 18 posto njezina tadašnjeg pučanstva. Oslobodilačke težnje hrvatskog upotpunjavale su se s istim težnjama drugih jugoslavenskih naroda, te je tijekom rata svaki formirao svoju nacionalnu partizansku armiju i svoje predstavničko-zakonodavno tijelo, kao što je za Hrvatsku bilo Zemaljsko antifašističko vijeće ili ZAVNOH, formirano na demokratskim principima, kao koalicija političkih stranaka, koje su udružene sudjelovale u antifašističkoj borbi." "No", navodi se dalje u pismu, "sva demokratska stremljena su bila poništena. Komunistička partija Jugoslavije u samoj konstelaciji pobjedničkih snaga antifašističke koalicije dolazi do vodeće pozicije, dekretima dokida demokratska dostignuća, te uspostavlja jednopartijski sustav, dok nacionalne armije ujedinjuje u jednu Jugoslavensku narodnu armiju. Na taj se način i ostvaruje partijsko-vojna sprega dominirajuće vlasti u poslijeratnoj Jugoslaviji. Time iznova oživljava i sustavno se provodi srpska hegemonija nad hrvatskim i drugim narodima nove jugoslavenske državne zajednice, centralistički uređene pod nazivom federacije." "Novi prijelomni trenuci", navodi se u pismu Hrvatskih ratnih veterana, "nastaju raspadom real-socijalizma kad se većina istočnoeuropskih zemalja preobražava prema uzorima (Hina - nastavlja se) 67. PISMO ... (2) zapadnoeuropske demokracije, pa i u dijelovima Jugoslavije, osobito u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji slobodnim izborima uspostavlja se višestranačka demokratska struktura, dok u Srbiji i Crnoj Gori oživljuje stari totalitarizam u simbiozi boljševičkog komunizma i još starijeg nacionalšovinizma, što uz ostalo sije sjeme nacionalne mržnje. Zbog tobožnje nacionalne ugroženosti srpskog življa u Hrvatskoj i drugim jugoslavenskim republikama i pokrajinama, Srbija se postavlja zaštitnikom Srba izvan Srbije da bi udarnu snagu započetih ratnih sukoba dobila i u centralističkoj, prokomunistički orijentiranoj i srbiziranoj Jugoslavenskoj armiji." U pismu se dalje kaže da se "analizom evidentnih činjenica promatrači Europske zajednice moraju prihvatiti spoznaje da se i u ovom primjeru radi o organiziranom napadu na Republiku Hrvatsku". "Europska zajednica mora primijeniti važeće odluke iz Helsinkija i KESS-a, postupiti po dogovoru na Brijunima i ne dopustiti da se ponove pogreške koje je Europa počinila u prošlosti kad je bila suočena s ovakvim i sličnim problemima. Prema zbivanjima na tlu Jugoslavije u kojoj se jednim dijelom rađa demokracija, uz to što je rastrzavaju imperijalističke težnje preostalog boljševizma, jednoumlja, nasilja i barbarska politika uništenja drugih naroda, ne može ostati ravnodušna ni organizacija Ujedinjenih naroda, već ustati u obranu i zaštitu naroda nad kojima se nasilje vrši uz opasnost potpunog istrebljenja", ističu hrvatski ratni veterani u svom pismu. (Hina) zg 291614 MET jul 91