POPIS PUČANSTVA U HRVATSKOJ

HINA 040 20.07.1991. 14:53 UP POPIS PUČANSTVA U HRVATSKOJ ZAGREB, 20. srpnja (Hina) - Prema popisu pučanstva izvršenom tijekom travnja, u Hrvatskoj živi 4.760.344 stanovnika od čega 77,9 posto Hrvata, 12,2 posto Srba, 2,2 Jugoslavena i 1 posto Muslimana. Po 0,5 posto je Slovenaca i Madžara, 0,4 posto Talijana, po 0,3 posto Čeha i Albanaca, 0,2 posto Crnogoraca, te po 0,1 posto Makedonaca, Nijemaca, Roma, Rusina, Slovaka, Ukrajinaca i ostalih. Također, prema popisu Austrijanaca, Bugara, Grka, Židova, Poljaka, Rumunja, Rusa, Turaka, Vlaha, pojedinačno se izjasnilo manje od 0,1 posto, dok je skupina od 1,6 posto stanovnika Hrvatske zadržala pravo na neizjašnjavanje u nacionalnom pogledu, a po regionalnoj pripadnosti ih se izjasnilo 1 posto. Istodobno, 1,4 posto pučanstva je u nacionalnom smislu popisivačima ostalo nepoznato. Te je podatke danas u Zagrebu na konferenciji za tisak Ministarstva informiranja Republike Hrvatske iznio direktor Republičkog zavoda za statistiku dr. Jakov Gelo, koji je ukazao da se pučanstvo ovaj put znatno preciznije izrazilo o svojoj nacionalnoj pripadnosti, tako da je za dvije trećine smanjen broj osoba koje su se na prošlom popisu izjasnile kao Jugoslaveni. Premda bi podaci o nacionalnoj strukturi trebali biti obrađeni tek početkom slijedeće godine, Gelo je objasnio da je zbog velikog interesa javnosti načinjen presedan u njihovoj obradi, kao i obradi podataka o vjeroispovijedi i materinjem jeziku građana. Prema vjeroispovijedi u Hrvatskoj je 76 posto katolika, 11,1 posto pravoslavnih, 1,2 posto islamskih vjernika i 0,4 posto protestanata, 2,9 posto se stanovništva Hrvatske u tom pogledu izrazilo kao nevjernici, a 6,9 posto ih pripada drugim vjeroispovijedima ili je njihova vjera nepoznata. Hrvatski građani svojim materinjim jezikom drže u 81,7 posto slučajeva hrvatski, 9,8 posto hrvatsko-srpski, srpsko-hrvatski, a 4,4 posto srpski. Talijanskim jezikom kao materinjim jezikom govori 0,6 posto građana Hrvatske, slovenskim i madžarskim po 0,4 posto, albanskim 0,3 posto, češkim 0,2, makedonskim 0,1 posto, ostalim jezicima 0,6 posto, a nepoznato je za 1,5 posto pučanstva. Prema dosad pristiglim podacima, koji nisu potpuni, na privremenom radu u inozemstvu ima oko 254 tisuća hrvatskih građana. Opća je karakteristika popisa stanovništva da je ukupan broj građana Hrvatske uvećan za 3,3 posto, što Gelo objašnjava da je u prvom redu rezultat većeg broja rođenih nego umrlih, većeg useljavanja koje pretežito ide iz Bosne i Hercegovine, te zbog više građana obuhvaćenih popisom stanovništva u inozemstvu. Gelo je naglasio da je u Istri "došlo do prividne promjene nacionalne strukture", gdje se veliki dio stanovništva odredio regionalno. Govoreći o rezultatima popisa na području pet trusnih istočno-slavonskih općina - Beli Manastir, Osijek, Vinkovci, Vukovar i Županja, koje se nalazi uz granicu s Vojvodinom, tj. području od 4350 četvornih kilometara na kojem živi 450 tisuća stanovnika, Gelo je istaknuo da je 65 posto tamošnjeg pučanstva hrvatske nacionalnosti, dok su 20 posto njih Srbi. U općini Beli Manastir 41 posto je Hrvata, 25,5 Srba, u (Hina - nastavlja se) 40. POPIS ... (2) općini Osijek 66,6 posto Hrvata, a 22 posto Srba; u Vukovaru 43,7 posto Hrvata, a 37,4 posto Srba; u općini Vinkovci 80 posto Hrvata, 13 posto Srba i u općini Županja 87,6 posto Hrvata, a 2,4 posto Srba. Od 172 naselja u tih pet općina 97 njih su pretežno naseljena hrvatskim pučanstvom, a 42 srpskim pučanstvom. I u naseljima koja su medijski istaknuta kao četnička uporišta, kao što su Mirkovci ili Tenja dio Hrvata u njima se kreće između 20 i 40 posto. Gelo tvrdi da je slična demografska slika s vojvođanske strane Dunava, tj. da otprilike isti postotak Hrvata u Vojvodini ima kao Srba u Hrvatskoj, ali Hrvatska ne poduzima ništa na tome kao što se potencira iz Srbije. Gelo je dodao i podatak da je Vojvodina u popisu stanovništva potencirala regionalno izjašnjavanje što je rezultiralo opadanjem broja Hrvata u Vojvodini sa 109 na 74 tisuće. (Hina) ds 201453 MET jul 91