ZAGREB, 28/29. lipnja (Hina) - Ministarskom savjetu Europske
zajednice u Luxemburgu u vezi sa aktualnom situacijom u Hrvatskoj
i Sloveniji uputili su pismo Hans Peter Rullman iz "Njemačko
-hrvatskog društva" u Hamburgu, a koje su potpisali i predstavnici
Udruženja za potlačene narode iz Gottingena, zatim Hrvatski
Naddušebrižnički ured iz Frankfurta, Koordinacioni komitet
"Hrvatske demokratske unije" (HDZ iz Njemačke) iz Bruhla,
"Hrvatski kršćanski demokrati Rheih-Mein" (HKDS Njemačke) iz
Frankfurta, "Hrvatsko kulturno društvo Rhein-Mein" iz Frankfurta
i brojna druga društva iz Stuttgarta, Freiburga i drugih mjesta
Savezne Republike Njemačke u kojem se kaže:
"Europski narodi republika Hrvatske i Slovenije dubokn su
razočarani i zaprepašteni stajalištem Europske zajednice prema
njima. Yjera u demokratsku Europu i slobodne narode prijeti još
prije ostvarenja ugušiti se u srcima milijuna Hrvata i Slovenaca.
Na slobodnim referendumima izjasnilo se preko 90 posto naroda
Hrvatske i Sovenije za život u jednoj vlastitoj, suverenoj i
slobodnoj republici. To je po prvi put nakon osnutka Jugoslavije
prije 70. godina, da su se ti narodi smjeli izjasniti. Odluke
slobodnih parlamenata Republika Hrvatske i Slovenije, kojima su
proglasili svoju nezavisnost, odgovaraju mandati naroda kao
najvišem zakonodavstvu u demokratskim republikama. Tvrdnje
govornika Europske zajednice, da proklamiraju nezavisnosti
Republike Hrvatske i Slovenije "nema ništa zajedničkog" sa pravom
(Hina - nastavlja se)
149. PISMO ... (2)
naroda na samoodreĐenje, izbacuje na površinu pitanja, što ti
narodi moraju još poduzeti za ostvarivanje meĐunarodno priznatog
prava. Trebaju li možda uzeti oružje u ruke i svoje pravo silom
ostvariti? Mogu li narodi i države postati nezavisnima samo putem
rata?
Umjesto toga, Republika Hrvatska i Slovenija su predložile
opsežne planove za mirno i suglasno razdvajanje u dosadašnjoj
prisilnoj jugoslavenskoj zajednicI te mirni suživot susjednih
država na tlu dosadašnje Jugoslavije, a u okvirima Europe. One su
koračale demokratskim i mirnIm putem, da bi ostvarili meĐunarodno
priznato pravo na samoodreĐenje. To osnovno pravo im je potvrdila
i berlinska vanjskoministarska Konferencija za sigurnost i
suradnju. Konferencija je zaključila, da "samo jugoslavenski narodI
mogu odlučivati o sudbini država". Republike Hrvatska i Slovenija
potpuno podržavaju Rezoluciju KESS-a, kojom se traže "mirna
rješenja" pitanja koja proizlaze iz raspada umjetne države
Jugoslavije. Medutim, umjesto da se drže svojih odluka, neki
ministri inozemnih poslova država članica Europske zajednice i
njihove vlade podržavaju onu stranu, koja se još od proglašenja
izvanrednog stanja na albanskom Kosovu ne pridržava jugoslavenskoq
ustava, koje je izvan zakona stavila ustavno zajamčeno osnovno
načelo jednakopravnosti republika i autonomnih pokrajina i srušila
državno predsjedništvo, koji je ustavno najviši jugoslavenski
politički orqan. Protuustavnim isključenjem najvišeg političkoq
tijela u zemlji, jedinog vrhovnog zapovjednika armije, otvoreno
sada prijeti Beograd uporabom sila, specijalnim policijski jedinicama,
(Hina - nastavlja se)
149. PISMO ... (3)
preuzimanjem vlasti od strane armija i iz toga proizlazečim
krvoprolićem. Ugroženi narodi su zaprepašEeni, da su predstavnici
slobodne Europe stali na stranu neslobode, nasilja i diktature,
umjesto da podrže demokratske snage i demokratske Republike Hrvatsku
i Sloveniju kao ishod slobodarskih pokreta u cijeloj istočnoj
Europi.
Na njihovom putu ka slobodi Republike Hrvatske i Slovenije
nošene voljom naroda i razumom ne polaze odmah od trenutnog
medunarodnog de-jure priznanja, jer prema međunarodnom pravu,
koje u stvarnosti ne predviđa prava naroda već država, to bi
mogţo biti interpretirano kao "miješanje u unutarnje prilike
Jugoslavije". Ali isto to pravo polazi od toga, da jedna država
može izgubiti medunarodno priznanje ukoliko na njezinom području
ne može vršiti efektivnu vlast ili nema nikakovih izgleda tu
državnu vlast ponovo uspostaviti. Jugoslavija je već i prije
proglašenja samostalnosti Hrvatske i Slovenije izgubila osobine
potrebne jednoj suverenoj državi.. Prema važećem međunarodnom pravu
nova suverena Republika Hrvatska i Slovenija - neovisno o
medunarodnom priznanju - jesu države i kao takove su postale
članovima državnopravne obitelji. Za važeće medunarodno pravo
takoder važi normativna snaga postojećeg: "Ex factis jus
oritor". Iz toga proizlazi minimalni zahtjev za de-facto priznaje
suverenih država nasljednica, koje na tlu Jugoslavije imaju
legalnost ne samo od naroda, već i iz ugovorne zajednice samostalnih
republika nakon 2. svjetskog rata, kojima vežaći ustav izričito
daje i pračo na odcjepljenje.
(Hina - nastavlja se)
149. PISMO ... (4)
Milijuni Hrvata i Slovenaca mole za prestanak miješanja u
unutarnje odnose suverenih Republika Hrvatske i Slovenije, kad ih
već odbijaju priznati i to još prije nego ih se je za to zamolilo
te da prestanu podržavati jugoslavenski nasilnički režim kojega
nikada nitko nije ni izabrao. Molimo vas, također i iz moralnih
razloga, da prestanete sa vašom aktivnom, opasnom, ali konačno
neuspješnom i zato nerazumnom podrškom".
(Hina) do
280000 MET jun 91
(Hina) do