ZAGREB, 27. lipnja (Hina) - Delegacija Litve, koja se nalazi u
višednevnom posjetu Hrvatskoj, prva je parlamentarna delegacija
koja je posjetila Hrvatsku nakon proglašenja samostalnosti, istaknuto
je na početku današnjeg razgovora te delegacije sa saborskom
delegacijom koju je vodio predsjednik Sabora Hrvatske dr. Žarko
Domljan u vili "Weiss" u Zagrebu. U litvanskoj parlamentarnoj
delegaciji na čelu s zastupnikom Liberalne stranke Algirdosom
Kumžom su i Petras Vaitiekunas, član Odbora za vanjsku politiku i
zastupnik Stranke centra, te Rinvydas Valatka, takoder član Odbora za
vanjsku politiku Parlamenta Litve. U saborskoj delegaciji bili su
potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, predsjednik saborskog Odbora
za vanjsku politiku dr. Hrvoje Kačić, predsjednik saborskog Odbora za
ljudska prava mr. Neven Jurica, predsjednik saborskog Odbora za promet
i veze Nikola Kancijan i tajnik saborskog Odbora za vanjsku politiku
Lavoslav Torti.
Dr. Žarko Domljan upoznao je goste iz Litve sa situacijom u Hrvatskoj
nakon proglašenja samostalnosti, istaknuvši da je ona složena, ali
i očekivana jer, kako je rekao, već godinu dana živimo u napetosti,
suočeni s provokacijama od armije, i militantnog dijela srpskog
pučanstva u Hrvatskoj, te pokušajima dogmatskih i boljševičkih snaga
u Jugoslaviji, a posebo u Srbiji i Crnoj Gori da spriječe proces
demokratizacije. On je naglasio da se te snage služe svim sredstvima
kako bi hrvatsku vlast dovele na optuženičku klupu i srušili je,
ističući da su i gosti iz Litve svjedoci u svojoj zemlji, kako je teško
(Hina - nastavlja se)
67. SUSRET...(2)
promijeniti odnose i svijest ljudi. Dr. Domljan je rekao da je Hrvatska
sa zabrinutošću pratila zbivanja u baltičkim republikama, ističući da
je pozicija tih republika bila jasna, s obzirom na sovjetsku okupaciju,ţ
iako je nisu priznale svjetske sile, ipak su prevladali gospodarski,
strateški interesi nad moralom i prirodnim, neotudivim pravom naroda na
samost…lnost.
Ističući da Hrvatska počinje sa slabije startne pozicije, jer
"jugoslavenska propaganda, a posebno komunistička govori da su se
jugoslavenski narodi dobrovoljno udružili i da je to izraz povijesnih
težnji, te da raspad Jugoslavije šteti svim narodima", dr. Domljan je
istaknuo da "put do pune samostalnosti Hrvatske težak, ali i da je
hrvatski narod odlučan, te da će Hrvatska provoditi takvu politiku da
sa što manje žrtava ostvari konačan cilj". Dr. Domljan upoznao je
delegaciju Litve s poviješću hrvatskog naroda, posebno istaknuvši da je
on zbog ekonomskih i političkih razloga bio prisiljen emigrirati, tako
da danas oko polovice hrvatskog naroda živi izvan domovine. On je
istaknuo da je u Hrvatskoj nakon prvih višestranačkih izbora ostvareno
jedinstvo hrvatskoga naroda u domovini i inozemstvu s ciljem da on
ponovno stekne pravo na samostalnu nezavisnu državu. "Svjesni teške
situacije i naši potezi i odluke su odmjereni, i mi smo spremni
razgovarati i o savezu suverenih država, ali ni dana duže živjeti u
Jugoslaviji nećemo pod uvjetima kakvi su danas", rekao je
predsjednik hrvatskog Sabora. On je upoznao goste s donešenim
odlukama Sabora, ističući da se uz proces osamostaljivanja
odvija i proces razdruživanja.
Algirdos Kumža je istaknuo da je "putujući u Hrvatsku osjećao
(Hina - nastavlja se)
67. SUSRET...( 3 )
da putuje i na blagdan i u napetu situaciji, ali i kao svaki Litvanac
ponosan je što je s hrvatskim narodom u takvom povijesnom trenutku."
On je podržao težnje Hrvatske da na miran način riješi i prevlada
teškoće i da se ne ponovi litvanski tragični posljedak nakon
proglašenja samostalnosti. "Imperijalističe sile vlast su htjele
održati silom i pokazali da su na sve spremne", te istaknuo da iako
je povijesni put Litve i Hrvatske različit, upornost naroda i težnja
za ostvarenjem svojih prava je zajednička.
Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks upoznao je goste iz Litve
s odnosom političkih snaga u hrvatskom Saboru, a poseban ineres
pokazali su za Zakon o državljanstvu. O pravima i zaštiti ljudskih
i nacionalnih prava govorio je mr. Neven Jurica koji je, izmedu ostalog
istaknuo da se Hrvatska opredijelila za one vrijednosti koje
počivaju na dostojanstvu čovjeka i njegovim pravima i slobodi,
kao i pravima nacionalnih manjina u državi, a koji su ušli u
hrvatski Ustav po uzoru na najslobodarskije zemlje svijeta.
On je goste detaljno informirao o poštivanju tih prava u praksi,
ističuću da saborski Odbor za ljudska prava nema spoznaje da
hrvatska vlast krši ta prava, a što se ne bi moglo redi za prava Hrvata
u Srbiji, i u onim općŤnama u Hrvatskoj gdje je većinsko srpsko
stanovništvo prisvojilo vlast, gdje se provodi terorizam.
Članovi delegacije Litve pozvali su saborsku delegaciji u posjet
Gitvi, gdje će se konkretizirati daljnji oblici suradnji i u
gospodarstvu, kulturi i športu.
(Hina) mc
270000 MET jun 91
(Hina) mc