REPUBLIKE HRVATSKE (2)
$
ZAGREB, 24. lipnja (Hina) - Napomenuvši da je kao predsjednik
SIV-a ali i kao Hrvat, ne samo zainteresiran već i odgovoran za
sudbinu Hrvatske i njenih naroda, Marković je rekao: "U prvcm
razgovoru, između predsjednika Tuđmana i mene, na njegov poziv
još dok je preuzimao dužnost, odmah nakon izbora, s moje strane
je bilo postavljeno pitanje: kakav će odnos nova vlast u
Hrvatskoj, koja je legalno i legitimno osvojena u višestranačkim
izborima i prema tome ona je i rezultat onoga za što se ova Vlada
zalagala boreći se za demokratizaciju našeg društva - što će biti
njezin doprinos demokratizaciji i reformama u Jugoslaviji? Da li
će se ona angažirati da reformirajući maksimalno i demokratizirajući
odnose u Republici Hrvatskoj dade svoj doprinos i reformama u
zemlji u cjelini.
Imamo li sada, kada gledamo godinu dana unatrag, rezultate koji
mogu dati pozitivan odgovor?
Ja ne bi htio biti ovdje sudac, ali treba staviti na dnevni red
i razgovarati, transformira li se vlasništvo, društveno vlasništvo
prema privatizaciji ili etatizacijŤ? Ostvaruje li se demokracija
daljnjim razvojem samouprava ili se formira unutarna država? Da
li se formirajući takve odnose otvara proces njihove sanacije ili
se zapravo to prepušta da se radi na stihijan način? Moglo bi se
postaviti i niz drugih pitanja."
Marković je zatim podsjetio kako je među prvim postavio pitanje
kakav odnos izgraditi prema Srbima u Hrvatskoj?
Zatim je rekao: "Smatrao sam i tada u razgovoru, a i sada to
ponavljam, taj dogovor o odnosima mora se rješavati u Hrvatskoj.
Ne može se dogovarati odnos Hrvata i Srba u razgovoru između
Zagreba i Beograda. On se može odvijati samo na osnovi razgovora
u okviru Hrvatske s građanima Hrvatske."
A. Marković je zatim rekao kako je smatrao da će se sudbina
Jugoslavije i njenih odnosa prelamatiti preko Bosne i Hercegovine,
te da je držao da odnos prema Bosni i Hercegovini kao suverenom
subjektu u okviru Jugoslavije ne može biti rezultat ničijih
dogovora, ni pregovora, ni podjela.
Ističući kako je u tzv. kriznim razdobljima "ljeto 90", Knin i
25. siječnja '91. dolazio noću u Zagreb i putovao opet natrag u
Beograd.
Marković je podsjetio kako jp s predsjednikom Vlade, J. Manolićem
i išao u Vukovar i Split, te kako je on sam išao i u Borovo Selo,
kako bi na licu mjesta pomogao.
"Moram također reći, a iz posjeta koje smo imali, da je vrlo
prisutno naoružavanje. Ne radi se samo ni o milicijskim ni o
nekim paravojnim, radi se o naoružavanju potpuno nelegalnih
organizacija. Radi se o naoružavanju građana, ogroman broj oružja
nalazi se i u rukama i jednih i drugih. I gdje se god kumulira
oružje, onda vjerujte, stvaraju se i kritične mase da se to oružje
upotrijebi", rekao je A. Marković.
Pitajući se je li nam trebalo da padnu mnogi životi, Marković je
rekao: "Ako hoćemo u Europu - a htjeli bismo u Europu, nećemo do
Europe doći naoružavanjem i militarizacijom, nego razvojem
demokracije".
Ističući kako je 27. lipnja proslavljen Dan ustanka, Marković je
naglasio da su postojale snage u Hrvatskoj koje su se opredijelile
nn ustanak, da su postojale snage koje su se borile protiv fašizma,
ali su se borile i protiv tzv. Nezavisne Države Hrvatske, kao
eksponenta toga fašizma u našoj zemlji. "Mi smo, ali zajedno vodeći
borbu sa svim narodima u okviru zemlje, protiv okupatora i protiv
njihovih kvislinga, mi smo postajali saveznici s onima koji su u ratu
pobijedili, a koji su pobijedili ne samo zato što su pobijedili,
nego zato što su se trudili, da time razvijaju demokraciju, a nakon
toga dolazi i do novih integracijskih demokratskih procesa u Europi,
u svijetu", rekao je Marković i dodao da ova Jugoslavija koju
trebamo graditi, da ona mora biti po sadržaju i po formi potpuno
nova, treća, "ali mi mislimo da nije potreban diskontinuitet u tome
pogledu".
Marković je naglasio da je u 73 godine zajedničkog života stvarana
jedna struktura odnosa u našoj zemlji, koja nije samo privredna,
ekonomska i socijalna, onda je i državna, ona je ljudska. Marković
je pitao što bi se dogodilo s turizmom, brodogradnjom, naftom,
izvozom, uvozom, ako bismo pokidali sve odnose i sve veze međusobne.
Preko noći naša je ocjena da bi sadašnji pad proizvodnje koji iznosi
20 posto nakon toga iznosio 50 i više od 50 posto rekao je Marković
i dodao da sada imamo velike mogućnosti, ali da bez podrške iz
inozemstva, i to bez snažne, ekonomske, financijske, materijalne,
psihološke, mordalne, političke pomoći iz inozemstva Jugosalvija
nije u stanju savladati dubinu krize u koju je upala.
(Hina) mc
240000 MET jun 91
(Hina) mc