ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - U sklopu obilježavanja Dana
antifašističke borbe 22. lipnja i pedesete obljetnice početka
antifašističke borbe u Hrvatskoj Udruženje hrvatskih ratnih
veterana upriličilo je danas u Hrvatskom narodnom kazalištu u
Zagrebu svečanu akademiju, kojoj su uz borce i ratne veterane
prisustvovali predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić,
predsjednik Vlade Hrvatske Josip Manolić, gradonačelnik Zagreba
Boris Buzančić, predsjednik Izvršnog vijeća grada Mladen Vedriš,
te predstavnici hrvatskih političkih stranaka i konzularnog kora.
Nakon pozdravne riječi Ivana Denca, predsjednika Središnjeg odbora
Hrvatskih ratnih veterana, okupljenim borcima i gostima prigodnim
govorom obratio se predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić.
Pozdravljajući ih u svoje ime i u ime vrhovništva, koje je zbog
susreta s predstavnicima Slovenije bilo spriječeno prisustvovati
u punom sastavu, Mesić je istaknuo značaj događaja koji se zbio
22. lipnja 1941., na dan napada Hitlerove Njemačke na SSSR,
osnivanje Sisačkog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda,
prve partizanske vojne jedinice u Jugoslaviji. Govoreći o nastanku
i razvoju antifašističkog pokreta u Hrvatskoj, Mesić je, uz ostalo,
rekao da je historijska činjenica da u Hrvatskoj 1941. godine nije
došlo do onakvog širokog općenarodnog ustanka kao u nekim drugim
dijelovima zemlje, već se s izuzetkom Južne Like i Kninske krajine
odvijao u okviru manjih, planski organiziranih oružanih jedinica
i snaga. Dio objašnjenja za ovakav razvoj događaja, rekao je
Mesić, leži u činjenici da je dio hrvatskog naroda osnivanje NDH
dočekao kao konačno oslobođenje od velikosrpske hegemonije i stare
Juqoslavije koju je doživljavao kao tamnicu naroda te da se je tek
nakon uspostavljanja savezništva ustaških vlasti sa silama Osovine,
osnivanja koncentracijskih logora, prvih masovnih hapšenja i
velikih pogroma nad srpskim stanovništvom, najveći dio hrvatskog
naroda počeo opredjeljivati za narodnooslobodilačku borbu i ratno
savezništvo sa silama antihitlerovske koalicije. Već koncem 1941.
godine, u vrijeme kada je u drugim djelovima zemlje, poslije
propasti Užičke republike, NOB bio u opadanju, u Hrvatskoj je
djelovalo 20 dobro organiziranih odreda i bataljona i desetine
manjih partizanskih i udarnih skupina s ukupno 6500 do 7000 boraca,
istakao je Mesić.
(Hina) ds
220000 MET jun 91
(Hina) ds