RASPRAVA O MILOŠEVIĆEVOJ POLITICI U NARODNOJ SKUPŠTINI SRBIJE

BEOGRAD, 5. lipnja (Hina) - U raspravi o stajalištima Srbije u pregovorima o budućnosti Jugoslavije na današnjem izvanrednom zasjedanju Narodne skupštine Srbije poslanici socijalisti brane politiku koju je do sada vodio predsjednik Milošević, a poslanici oporbe iznose niz kritičkih primjedbi i traže precizna objašnjenja predsjednika o svemu što je nepoznato iz dosadašnjih razgovora i prije svega zahtijevaju kreiranje politike u parlamentu. #L# Poslanici socijalisti u raspravi iznose njihova već poznata mišljenja o odnosima u Jugoslaviji i o vanjskim činiteljima, koja su sadržana u ekspozeu predsjednika Miloševića, podnijetog na prošlom zasjedanju Narodne skupštine. Tako na primjer Živorad Igić oštro kritizira sve one koji se žele odcijepiti od Jugoslavije i pri tom, kako je rekao, "odnijeti srpske zemlje izvan Srbije". Posebno je osudio "kolaboraciju ustašoidnog režima u Hrvatskoj i separatizma na Kosovu", čiji je cilj slabljenje Srbije. A B. Jovanović je predložio da savezni organi traže od vlade SAD da opozove ambasadora Zimmermanna, jer je "osvjedočeni zagovornik stvaranja velike Albanije". Jovanović traži i to da savezni organi upute žalbu Vijeću sigurnosti OUN protiv vlade SAD "zbog njenog miješanja u unutrašnje poslove Jugoslavije i zalaganja za rušenje srpske države". Poslanici oporbe kritički su istaknuli pogreške u srpskoj politici, uz primjedbu da se ne zna gdje je ona kreirana. "Moramo voditi računa o mogućem", rekao je Dragoljub Mićunović, dodavši da treba "pripremiti alternativna rješenja kako nam jedina opcija ne bi bila da jedemo korijenje". On je također upozorio da od velike sile ne treba praviti neprijatelja i dodao potrebu zaustavljanja paranoje - "da Srbe svi mrze". Vojislav Koštunica je podsjetio na kontradiktorne izjave predsjednika Miloševića. Podsjetio je na Miloševićevu izjavu u povodu ostavke Borisava Jovića da Srbija neće priznavati ni jednu odluku Predsjedništva. "Postavlja se pitanje ima li smisla nastaviti razgovore šest predsjednika kad Milošević izjavljuje kako su u nekim republikama na vlasti marionetski režimi čiji su gazde u inozemstvu", rekao je Koštunica. Mihajlo Kovač je kritizirao neke nepromišljene odluke - bojkot robe iz drugih republika, upad u monetarni sustav, ostavku Jovića, verbalni rat, oslonac na neke radikalne skupine (četničke). "To je sve pridonijelo da je Srbija ostala usamljena u Jugoslaviji i u svijetu", rekao je Kovač i dodao da "u Jugoslaviji ima višak armija, a manjak pameti, višak mržnje i manjak tolerancije, da omladinu šalju na ratni umjesto na radni raspored". Radovan Urošević je postavio pitanje tko će zaštititi srpski narod izvan Srbije ako dođe do pogoršavanja situacije. Zauzeo se za stvaranje srpske vojske. "Na jednog naoružanog redarstvenika u Hrvatskoj Srbija mora imati tri", istaknuo je on. Zoran Đindić je rekao da nije uvjerljivo zauzimanje Srbije za demokratsku federaciju, jer "nju ne žele oni čija je suglasnost potrebna". Đindić je naglasio da "predsjednik Milošević snosi odgovornost što je gurnuo politiku u polje međunacionalnih i republičkih sukoba". On je zamjerio srpskoj politici što je propustila konstruktivne inicijative na globalnom jugoslavenskom planu, što se zauzima za status quo i pri tome ga remeti raznim incidentima. "Zbog svega toga", kako je rekao, Srbija je izgubila na uvjerljivosti u inozemstvu, a raste razumijevanje za one koji se žele osamostaliti i živjeti bez tutorstva". Đindić je zaključio da "socijalistička Srbija ne može braniti interese srpskog naroda", te da "predsjednik republike mora shvatiti da je Srbija oslabljena, jer je bila i ostala socijalistička". "Predsjednik republike mora pogledati toj činjenici u oči, osloboditi se ideoloških predrasuda i uvesti srpski narod u Europu", rekao je Đindić. Rasprava se nastavlja. (Hina) mn 050000 MET jun 91