ZAJEDNICE U FRANCUSKOJ I UDRUŽENJA SLOVENACA U PARIZU
PARIZ, 30. svibnja CHina) - Predstavničko viješe institucija i
hrvatske zajednice u Francuskoj i Udruženje Slovenaca u Parizu
ocjenjuju je da je pred agresivnošću srpskog centralističkog i
ekspanzionističkog nacionalizma jugoslavenska država postala
nestabilna, a da federacija nije bila u mogućnosti osigurati prijelaz
na demokraciju neophodnu svima. Kosovska drama Ť odnos srpske vlade
prema njoj "uvreda su savjesti nesrpskih naroda Jugoslavije i izazov
europskom humanizmu"o Ta je ocjena sadržana u tekstu "Memoranduma"
koji su uputili na adrese pedesetak najpoznatijih svjetskih državnika
i najuglednijih javnih i političkih ličnosti. Potpisali su ga u ime
Predstavničkog vijeća dr. Neven Šimac a u ime Udruženja Slovenaca dr.
Janez Zorec. Oni su tekst potpisali i u ime hrvatskih i slovenskih
udruženja, institucija i zajednica iz cijele Europe, čiji su ovlašćeni
predstavnici u ime Saveza hrvatskih udruženja Njemačke dr. Ivo Jolić,
u ime Vijeća slovenskih kršćana Europe dr. Branko Zorn i u ime
Koordinacionog komiteta hrvatskih udruženja Švicarske mr. Franjo
Vugdelija. Autori "Memoranduma" smatraju da je, "pred agresivnošću
srpskog nacionalističkog integrizma, zastarjelih namjera i
manifestacija, koji zadire u sve ljudske slobode i u sprezi je s
odredenim vojnim, policijskim, ideološkim i šovinističkim, (Hina -
nastavlja se)
5. MEMORANDUM...(2)
isto tako retrogradnim krugovima, jugoslavenska država postala
nestabilna. Talac tog centralističkog i ekspanzionističkog
nacionalizma- jugoslavenska federacija- nije bila u mogućnosti
osigurati prijelaz na demokraciju, neophodnu svima. Kosovska
drama i odnos srpske vlade prema toj krizi, uz iznudeni
blagoslov Savezne vlade, uvreda su savjesti nesrpskih naroda
Jugoslavije i pravi izazov vrijednostima i europskom
humanizmu".
Autori "Memoranduma" zbog toga smatraju da postojeći
jugoslavenski federalizam i pojačanu centralizaciju nije moguče
održavati demokratskim putem, a za sve to je po njihovom
mišljenju odgovorno sadašnje srpsko političko čelništvo. Zato se
autori "Memoranduma" zalažu da se na "ovoj uznemiravajućoj i
zabrinjavajućoj stvarnosti" počne graditi nova slika budućnosti
naroda i jugoslavenske države.
U nastavku "Memoranduma" se dalje kaže da se "mir i sigurnost
to više kompromitiraju, što se ista shema danas otvoreno
primjenjuje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini". Stoga se
podsjeća da je upravo takva praksa navela Sloveniju na odluku o
"razjedinjenju", a na tom putu je prati Hrvatska, dok su ostale
republike i narodi jasno dale do znanja da ne pristaju na
federaciju p˘d srpskim hegemonizmom, koji bi bio koban za njih.
"Sve je veši broj žarišta napetosti i provokacija svih vrsta,
putem sabotaža, otmica, otvorenih agresija, kojima se Beograd
i srpska vlast sistematski koriste kako bi u svoje klopke
uvukli savezne civilne i vojne vlasti.
Sve su republike zato, osim Srbˇje i Crne Gore, sklone
(Hina - nastavlja se)
5. MEMORANDUM...(3)
konfederaciji".
Predstavničko vijeće Institucija i hrvatske zajednice u
Francuskoj i Udruženje Slovenaca u Parizu smatraju da je iz tih
razloga "jasno zašto su osudeni sadašnji jugoslavenski
federalizam- takav kakav jest- i pojačana centralizacija.
Njihovo održavanje nije moguće demokratskim putem.
Za sve te dogadaje odgovorno je sadašnje srpsko političko
čelništvo, čiji se utjecaj proteže i na savezne organe".
U tekstu "Memoranduma" se zatim kaže da "upravo na ovoj,
uznemiravajućoj i zabrinjavajućoj stvarnosti, treba graditˇ
novu sliku budućnosti naroda i jugoslavenske države, u
medunarodnˇm okvirima."
Jer, smatraju autori "Memoranduma", kad bi se postupilo
drugačije "koncepcija, projekti i perspektive bili bi
neuskladeni i lažni, drugim riječima neefikasni. To bi, za
velike demokracije značilo, izdati vlastitu filozofsku i
političku opciju i humanitarnu poruku.
Na vladama je europskih zemalja da pruže pomoć jugoslavenskoj
zajednicŤ, bilo u ulozi posrednika ili pravnog savjetnika,
ovisno o hitnosti i težini situacije, kako jugoslavenski narodi
i njihove dijaspore u Europi ˇ svijetu ne bi postale žrtve
polaganog um‹ranja, što bi bilo pogubno za europsko
ustrojstvo".
U tekstu se podsjeća da su promjene do ko,jih je došlo u
srednjoj i istočnoj Europi omogućile gradanima da upoznaju
slobodu i demokraciju, ali da neki bastioni dogmatskog
konzervatizma, vješto koriste gibanja medu narodima, najčešše
cHina - nastavlja se)
5. MEMORANDUM...(4)
umjetno stvorena, "potpaljujući vatru kod jednih i izazivajući
nečovječnost kod drugih".
U JugoslavijŤ su, po ocjeni autora "Memoranduma" na djelu
"neoboljševici i neodgovorni pansrpski predstavnici" koji
računaju na ubrzano pogoršanje odnosa medu narodima koji žive u
zemlji.
"Srpski narod zaostaje u po9ledu demokracije, a ekonomski u
pogledu liberalizacije i tako dovodi cijelu jugoslavensku
zajednicu u kaos" a to je tim opasnije što neki nude vojno
rješenje stanja.
Po mišljenju sadržanom u Lekstu "Memoranduma", krugovi koji se
protive parlamentarnoj demokracij.i i slobodnim izborima
neprestano prijete demonom raspada, i čine sve da taj raspad
postane neizbježan, ne vodeći pri tome brigu o političkoj
budućnostˇ jugoslavenskih naroda koji će u svakom slučaju
morati živjeti zajedno, bez obzira na strukturu državnih okvira
uključujući i onaj konfederalnog tipa".
Predstavničko vijeće institucija i hrvatske zajednice u
Francuskoj i Udruženje Slovenaca u Parizu uputili su ovaj
tekst, tražeći od najpoznatijih svjetskih državnika i
političkih i javnih ličnosti da "poduzmu sve inicijative i
akcije kako bi u Jugoslaviji mir, sigurnost, demokracija i
prava čovjeka i naroda bili poštivani i sačuvani, i da uvjeti
mirnih pregovora i uvažavanja jednakosti i prava jugoslavenskih
republika budu organizirani, osigurani i garantirani od strane
medunarodnih institucija".
Na popisu osoba kojima je upućen tekst "Memoranduma", pored
tHina - nastavlja se)
5. MEMORANDUM...C5)
ostalih su: Papa Ivan Pavao Drugi, generalni sekretar UN Javier
Perez de Cuellar i svi stalnŤ članovi Vijeća Sigurnosti UN,
predsjednik Europskog vijeća JacQues Delors, predsjednici
George Hush i Francois Mitterrand, zatim predsjednici vlada
Francuske, ţpanjolske, Velike Britanije, Italije, Njemačke,
Austrije i Madarske, čelnici europskih institucija i
institucija Europske zajednice i brojni poslanici kao i
nekadašnji šefovi država ili vlada.
CHina)
300000 MET may 91
(Hina - nastavlja se)