REPUBLIKE HRVATSKE
$
ZAGREB, 14. svibnja (Hina) - Na prvoj sjednici Odbora za zaštitu
ljudskih prava Sabora Republike Hrvatske održanoj danas u Zagrebu,
predsjednik odbora mr. Neven Jurica istaknuo je da se odbor neće i
ne može nalaziti u ulozi branitelja vlasti u Hrvatskoj, kao ni
većine onih koji obnašaju tu vlast, već, zaštite demokratskih i
univerzalnih prava i sloboda žovjeka, a koje je vlast utemeljila i
deklarirala. Odbor će se zauzimati za zaštitu osobnih, politiških
prava i izvedenica tih prava - gospodarskˇh, kulturnih i socijalnih
prava, problemima nacionalnih prava manjina u Hrvatskoj, te će se
povezivati i suradivati s odborima drugih republika i medunarodnim
organizacijama. Zadaća je ovoga odbora i praćenje zakona koji bi
svojom primjenom i definiranjem mogli dovesti do povreda ljudskih
prava, te praćenje politiške, sudske i upravne prakse.
Na sjednici se najviše raspravljalo o pitanju ugroženosti i
sigurnosti hrvatskog i srpskog stanovništva na podružju Knina i
kršenju ljudskih prava Hrvata na Kosovu i Vojvodini. Predsjednik
Komisije za unapredenje odnosa s nacionalnim manjinama u susjednim
zemljama Sabora Republike Hrvatske Duro Vidmaroviš izvijestio je
nazožne o položaju Hrvata u Yojvodini, koji sebe nazivaju Hrvatima
Bunjevcima, Hrvatima ŠokcŤma i Hrvatima, kojima su ukinuta kulturna
i prosvjetna društva, kojima je onemogućeno da se školuju i
komuniciraju na materinskom jeziku, da upoznaju svoju povijest-
sve s ciljem da se odsele.
(Hina - nastavlja se)
64. PRVA ... (2)
"Dršavni organi vlasti organizirano i sustavno nastoje razdijeliti
Hrvate na Bunjevce i Šokce, što i uspijeva, jer zbog straha od
represije mnogi su se izjasnili tako, pa prema popisu stanovništva
1981 u Vojvodini je bilo 110 tisuća Hrvata, dok ih je prema
ovogodišnjem 70 tisuća", istaknuo je Đ. Vidmarović.
Poseban problem je pološaj Hrvata na Kosovu nad kojima se čini i
fizička presija i pitanje njihovog odršanja jedino je sada moguće
fizičkim preseljenjem, a što nigdje u Europi ne postoji kao slučaj,
naglašeno je na odboru.
Kako bi se prikazalo kršenje ljudskih prava, a poglavito prava na
fizičku sigurnost, kao ishodišnog prava za duhovnu i fizičku
sigurnost, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Milan Brezak iznio je kronologiju ugrošavanja tih prava, te ustavnog
prava u Hrvatskoj, od slučaja Mlinar do Borovog Sela. Đ. Vidmarović
je istaknuo da "treba znati tko koga ugrošava, da li je to Hrvatska
bilo čime ugrozila nekoga da bi izazvala", kako je rekao, "bestijalne
čine, izvršila atak na susjedne narode ili je to hrvatski narod
proglašen genocidnim, kojemu je osporeno pravo na identitet,
subjektivitet i nacionalnu opstojnost". On je istaknuo da to što se
dogada u Hrvatskoj je dršavni terorizam Srbije, a što se moglo
vidjeti i u izvješću M. Brezaka.
Odbor je zaključio da če pripremiti ocjenu o ugrošenosti čitavog
pučanstva Hrvatske, bez obzira da li su Srbi ili Hrvati u Hrvatskoj,
kojim bi se upoznala svjetska javnost, te brošuru o zlodjelima u
Borovu Selu, kronološki, objektivno i egzaktno, i što bi se
uputilo Saboru na razmatranje i usvajanje.
Istaknuto je i ugrošavanje prava na rad. Izabrani su i članovi
(Hina - nastavlja se)
64. PRVA ... (3)
komisije koja bi obišla najugroženija mjesta u republici.
Odbor je raspravljao o dosadašnjoj aktivnosti, suradnji s
medunarodnim tijelima za ljudska prava, a za potpredsjednika je
izabran Božidar Petrač, savjetnik u Uredu Predsjednika Republike.
(Hina) ds
140000 MET may 91
(Hina) ds