MEĐUSOBNIH PRAVA I OBVEZA SLOVENIJE I FEDERACIJE
LJUBLJANA, 9. svibnja (Hina) - Predsjednik slovenske vlade Lojze
Peterle poslao je danas predsjedniku SIV-a Anti Markovići i svim
predsjednicima republičkih vlada pismo u kojemu predlaže načela
za uređenje međusobnih prava i obveza između Republike Slovenije
i federacije. Ovaj dokument Peterle je sastavio na temelju odluke
slovenske Skupštine o formalizaciji osamostaljivanja Slovenije.
U pismu se zapravo predlažu prava i obveze, koje se moraju
riješiti između Republike Slovenije i federacije.
Najprije Slovenija bi preuzela svoj dio vanjskog konvertibilnog
duga SFRJ koji se odnosi na Sloveniju. U zaduženju koje nije izravno
slovensko, Slovenija preuzima jednaki dio koji je jednak veličini
njezina udjela u republički određenom zaduženju. Pri diobi
salda potraživanja s državama s klirinškim načinom poslovanja
udio Republike Slovenije određuje se prema njenom udjelu u
klirinškom izvozu. Pri diobi republički neodređenih potraživanja
s državama s konvertibilnim načinom poslovanja udio Republike
Slovenije određen je njezinim udjelom u konvertibilnom izvozu, ističe
se u pismu Lojza Peterlea Anti Markoviću.
Republika Slovenija protivi se preuzimanju novih obveza od
strane federacije i Narodne banke Jugoslavije, te njihovom uzimanju
novih kredita za podmirivanje starih obveza bez suglasnosti
Republike Slovenije. Republika Slovenija preuzima obvezu
vraćanja već dogovorenih kredita Svjetske banke i drugih
institucija, prihvatit će nove garancije federacije za te
institucije koji su u postupcima prihvaćanja i pri kojima će
korisnik biti Slovenija. Narodna banka Jugoslavije nositelj je
obveza koje proizlaze iz dinarskih depozita stanovnika u slovenskim
bankama, a federacija je nositelj obveza koje proizlaze iz deviznih
depozita. Slovenija preuzima dio deviznih rezervi Narodne banke
Jugoslavije prema udjelu Slovenije u konvertibilnom izvozu SFRJ
u razdoblju poslije reprogramiranja. Slovenija i federacija
međusobno bi podmirili preostale financijske obveze i potraživanja.
U pogledu ostalog nefinancijskog imutka, Slovenija preuzima
objekte i opremu u Slovenije koju upotrebljavaju savezni organi
kao što su carinska služba, promet i veze, inspekcije, istodobno
s preuzimanjem njihovih nadležnosti, a opremu i objekte JNA postupno
bi preuzela do konca 1993. godine. Objekte i opremu saveznih organa
u glavnom gradu Jugoslavije i inozemstvu Slovenija bi preuzela
prema udjelu, koji odgovara prosječnom desetogodišnjem udjelu
doprinosa u savezni proračun. Objekti i oprema u drugim republikama
koji su vlasništvo državljanja i pravnih osoba Slovenije te objekti
i oprema u Sloveniji, koji su vlasništvo državljana i pravnih
osoba drugih republika nisu predmet razdiobe, jer im je vlasništvo
već znano.
Od ostalih obveznosti i prava, Slovenija predlaže da preuzme
radnike upravnih organa SFRJ, koji su u Sloveniji obavljali
poslove iz savezne nadležnosti ako to žele, te garantira
osobama stalno nastanjenim u Sloveniji, kojima s osamostaljenjem
Slovenije prestaje funkcija u organima federacije, ona prava po
propisima koji vrijede za funkcionere i radnike u državnim organima
Slovenije. Također preuzima obveze za prava boraca, vojnih invalida,
članova obitelji palih boraca i da prema propisima koji su važili
u SFRJ Republika Slovenija preuzima državne arhive SFRJ, koji su
na teritoriju Slovenije, te arhive koji imaju u Sloveniji svoje
porijeklo. Poduzeća sa središtem u Sloveniji zadržavaju dosadašnji
udio u vezi robnih kvota, kvota zapošljavanja i dozvala, te
upotrebljavaju povoljnosti u međunarodnoj razmjeni, prema
međunarodnim i međudržavnim ugovorima SFRJ.
Također se predlaže da u dogovorenom razdoblju savezni organi za
Sloveniju obavljaju posebno dogovorene poslove, kao što su
kontrola letenja, te dodjeljivanje radijskih frekvencija. Slovenija
u dogovorenom razdoblju poslije razdruživanja osigurava doprinos
za funkcioniranje organa federacije i JNA u udjelu u kojem ti
organi izvršavaju poslove potrebne Republici Sloveniji. U pismu
je navedeno, a to je Peterle opetovao i na prigodnoj konferenciji
za tisak da je ovakav sporazum u interesu svih republika i
federacije, jer je jedino tako moguće spriječiti kaotičan raspad
jugoslavenskog gospodarstva i negativne reakcije međunarodnih
institucija.
Peterle je također odgovorio na nekoliko pitanja u vezi s
najnovijom političkom i sigurnosnom situacijom. Naglasio je da je
nakon zaključaka saveznog Predsjedništva došlo do određenog
smirivanja, ali da nije sigurno kako će na to reagirati različite
političke snage. Također je rekao da je Armija napetu situaciju
u Hrvatskoj iskoristila i za podizanje bojne gotovosti i na
teritoriju Slovenije, bez obavještavanja republičkih organa, te
da je to izazvalo uznemirenje.
"U slučaju akcija drukčije vrste, napravit ćemo ono što bude
potrebno", rekao je Peterle, dodajući da je sve ovo događanje
povezano s najavljenom smjenom u Predsjedništvu SFRJ. O
događanjima izvan Slovenije Peterle je rekao da nema najnovijih
informacija.
Opetovao je također u odgovoru na jedno pitanje o pojačanom
čuvanju granica da to uznemirava ljude i da za to nema potrebe, jer
izvana nema nikakve prijetnje. Također je odgovorio da će do
pregovora o današnjoj njegovoj ponudi saveznoj vladi i republičkim
vladama morati doći i da je ovo dobra osnova za to. Odgovor na svoje
pismo Anti Markoviću Peterle očekuje, kako je u pismu i napisao
do 21. svibnja.
(Hina) do
(Hina) do