I SITUACIJI U JUGOSLAVIJI
LONDON, 8. svibnja (Hina) - Jednodnevni posjet dr. Franje
Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske Londonu privukao
je pažnju vodećih britanskih listova, koji u srijedu
izvještavaju o sastanku hrvatskog predsjednika s ministrom
vanjskih odnosa Douglasom Hurdom, održanom u Foreign Officeu.
Britanski tisak piše i o predavanju što ga je dr. Tuđman održao pred
londonskom publikom, u organizaciji Centra za političke studije.
Kratki boravak predsjednika Hrvatske u Velikoj Britaniji zabilježili
su "Guardian", "Daily Telegraph", "Times", "Financial Times",
spominjući poput primjerice "Daily Telegrapha", kako
se za svog susreta s dr. Tuđmanom, ministar vanjskih poslova
Douglas Hurd iz prve ruke upoznao s pozadinom jugoslavenskih nemira.
List dodaje da je ministar Hurd opetovao nadu svoje vlade kako će svi
u Jugoslaviii pronaći političko rješenje, koje bi zemlju održalo na
okupu. Prema "Timesu", Douglas Hurd je u razgovoru s dr. Tuđmanom
dao do znanja kako se "britanska vlada protivi tome da se
jugoslavensko zajedništvo održava uporabom sile".
Neki listovi spominju i susret dr. Tuđmana s konzervativnom
rvakinjom Margaret Thatcher, a "Times" i "Financial Times"
izvještavaju također i o londonskom predavanju dr. Tuđmana u kojem je
hrvatski predsjednik govorio o povijesnim korijenima
današnje jugoslavenske krize. Novinarka Judy Dempsey piše u
"Financial Timesu" da je predsjednik Tuđman u svome nastupu
"ogorčeno" kritizirao Republiku Srbiju i dijelove federalne
vojske, optužujući ih da su Jugoslaviju doveli na rub raspada
i gradanskog rata. On je također kritizirao zapadne vlade,
posebice Britaniju, zbog toga što su podržavale, kako je rekao
"jugoslavensku državu koja je od početka bila povijesno loše
zamišljena". List navodi i predsjednikovu izjavu u Londonu kako
on nije poticao Hrvate na nerede u Splitu, te zaključuje kako
njegova "bespoštedna kritika Srba, za koje je rekao da pripadaju
'drugom svijetu i drugoj civilizaciji negoli Hrvati' podrazumijeva,
da je svaki dijalog između dviju najvećih jugoslavenskih zajednica
teško zamisliv."
Uvodnik današnjeg "Financial Timesa" u kojem se spominje kako
"izvanredno stanje ne bi Jugoslaviji pribavilo mnogo prijatelja
medu zapadnim vladama", ali bi ono pružilo "jugoslavenskoj
saveznoj vladi mogubnost da stvori političku atmosferu, koja
bi poticala rukovodstvo zemlje da utvrdi politički dnevni red
za budućnost".
Nakon tog recepta "čvrste ruke", "Financial Times" međutim,
sugerira međunarodnu arbitražu, do koje bi trebalo doći kada bi
vojska "razoružala sve paravojne formacije, bez obzira na njihovu
etničku pripadnost", a zatim se smjesta vratila u kasarne. Tada
bi, predlaže britanski list valjalo slijediti inicijativu
austrijskog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, te ustoličiti
skupinu "evropskih mudraca", koja bi "osim jugoslavenskih voda i
šefova zemalja uključivala delegate iz Europske zajednice, te
Skupine 24, u koji su, napokon, i glavni jugoslavenski kreditori".
List nastavlja da bi oni morali "sastaviti dnevni red prema kojem bi
Jugoslavija nastavila postojati ne kao unitarna federalna država već
kao konfederacija autonomnih država, unutar njihovih sadašnjih granica",
dok bi svako prekrajanje tih unutrašnjih granica "imalo nevjerojatno
destabilizirajući učinak na odnose između pojedinih republika, te na
čitav Balkanski poluotok".
"Timesov" uvodničar konstatira pak da "hrvatski predsjednik prikazuie
odveć pojednostavljenu sliku borbe izmedu srpskog komunizma i hrvatske
zapadne civilizacije". Prema mišljenju "Timesa" "gospodin Tuđman snosi
dio krivnje za bočbe izmedu Srba i Hrvata", koje su "dovele do zadnjeg
ultimatuma jugoslavenske vojske". U nastavku svoga uvodnika, list se
zauzima zato da se Zapad angažira u rješavanju jugoslavenske krize.
"Times" navodi Tuđmanovu izjavu da sumnja kako se rat može izbjeći,
te kako on "neće oklijevati da pozove zapadne trupe u obranu
Hrvatske". "Ako Hrvatsku napadnu srbijanski teroristi ili JNA,
Hrvatska će se najprije obratiti sekčetarijatu KESS-a", navodi list i
dodaje da će se ona, "ako joj zemlje sudionice Konferencije ne zajamče
sigurnost, obratiti izravno zapadnim zemljama, tražeći vojnu zaštitu
od Washingtona i Londona, u prvom redu".
List Daily Telegraph" bavi se pak u srijedu pitanjem uloge JNA i
odnosima snaga u njoj, pišući kako Zypad već odavno drži da su
jugoslavenske savezne vojne snage više "ujedinjujuća nacionalna
institucija, nego li kompetentna vojna sila". List piše da je
Jugoslavenska armija "nedovoljno uvježbana, loše opremljena i slabo
vodena". Dodaje se, međutim, kako je ona sasvim sposobna
da djeluje poput unutrašnjeg policajca, te da su neke jedinice
bolje od drugih, dok su one oko Beograda vrlo visokog kalibra.
Ipak je moguće, piše "Daiđy Telegraph" da se, u slučaju građanskog
rata armija raspadne." List navodi njenu neujednašenu strukturu,
u kojoj četvrtinu redovite vojske čine kosovski Albanci, a 60
do 70 posto srednjeg oficirskog kadra Srbi, te da ova potonja
činjenica "izaziva u Hrvata prigovore da se radi o okupacijskoj
vojsci".
List "Telegraph" citira i mišljenje britanskog balkanologa Johna
Zametice, prema kojem je "moral u armiji slab, regruti služe
vojsku samo dvanaest mjeseci, disciplina je loša, a u slučaju
velikih sukoba ne mogu se isključiti masovna dezerterstva", no da
bi "razmjerno bist, kirurški državni udar s vrha vjerojatno
zaobišao glavninu vojske".
(Hina) do
(Hina) do