NEW YORK, 7. svibnja (AFP/Hina) - Njegova zgrada od crvenih
opeka, s obrisima florentinske arhitekture, čuvena je u New
Yorku jednako kao i Empire State Building, a poznrnica izuzzetne
akustike ugostiLa je od svog osnutka, 5. svibnja 1891. godine,
najveća svjetska imena.
U nedjelju navečer kazalište Carnegie Hall proslavilo je
stogodišnjicu postojanja jednim izuzetnim koncertom, kojim je
završeno osam mjeseci svečanih priredbi.
Prije sto godina Čajkovski je otvorio ovaj hram muzike, nastao
iz bijesa dirigenta Waltera Damroscha što u New Yorku nema,
osim Metropolitan Opere, drugih dvorana za priredbe.
Damrosch je poznavao Lauzeu Whitfield koja se upravo udavala
za bogatog industrijalca Andrewa Carnegiea. Slučajno ili ne,
dirigent je putovao istim brodom na kojem su provodili medeni
mjesec i bračni par Carnegie. Na završetku krstarenja,
milijarder se zainteresirao za plan gradnje kazališta.
Ono je Andrewa Carnegiea stajalo dva milijuna tadašnjih
dolara, to jest devet desetina cijene zgrade čija je prvotna
arhitektura Williama Burneta Tuthilla malo po malo nestajala
pod dogradnjama.
Carnegie Hall ubrzo postaje obavezna stanica slavnih ličnosti:
Richard Strauss i Camille Saint-Saens početkom stoljeća tu
imaju svoj američki debut. Caruso očarava ljubitelje glazbe
1918. godine, tri godine prije no što Arturo Toscanini tu
upravlja orkestrom milanske Scale.
Tu nastupaju Sergej Rahmanjinov, Jehudi Menuhin, Luciano
Pavarotti, Maria Callas, Herbert Von Karajan, Renata Tebaldi,
Lilly Pons, ali i plesačica Isadora Duncan.
Već 1912. kazalište ugošćuje prvi koncert. "Ragtimea", a
kasnije najveće umjetnike jazza, kao što Duke Ellington, Louis Armstrong, Billy
Holliday ili Ella Fitzgerald.
Posljeratnih godina Frank Sinatra i Judy Garland pune dvoranu
kao što to čini 1962. godine Dylan, a pntţţ,n, ţţatleţ.i i Rnţ.Linq
ţ't:nnesj, dvije godine kasnije.
Einstein tu izlaže svoje teorije, GroucYjc:; ţlarx izvodi svoje
lakrdije, Winiston Churchill tu evocira Pţ!r :-k,i rat, prcţdz iedn> r
Wnodrow Wilson tu objašnjava Versajski ugovor iz 1919. godine,
a ţj.rţ Arthur Conan Doyle, otac Sherlocka Holmsa, prjrţţţ n
sxţiritizmu.
Dva su čovjeka dominirala nedjeljnom svečannčću. Najviše se
pljeskalo violinistu Isaacu Sternu, a naiviše se žalilo za
dirigentom Leonardom Bernsteinom, preminulom prošle jeseni.
Počasni gosti, sopranistica Leontvne Price izvela je ariju
Straussa, a violončelist Yo-Yo Ma izveo je s Isaacom Sternom i
Njujorškim filharmonijskim orkestrom, pod ravnanjem Zubina
Mehte, Brahmsov concerto.
(Hina) bnš
(Hina) bnš