WASHINGTON, 1. svibnja (Hina/AFP) - S brzim porastom broja stanovnika
velikih gradova Trećeg svijeta, urbano siromaštvo pnstat će
"najozbiljniji ekonomski i politički problem slijedećeg stoljeća" i
zahtijevati bˇ.tnu promjenu pristupa i strategije razvoja, tvrdi
Svjetska banka u danas objavljenom izvješću.
Problem velegradova postaje sve više fenomen svijeta u razvoju,
otkriva Banka, naglašavajući da će se od 21 grada čiji će broj
stanovnika preći 10 milijuna u ovoj deceniji, 17 njih nalaziti u
zemljama u razvoju.
Do 2000. godine, 20 od 25 velikih urbanih svjetskih centara nalazit
će se u najsiromašnijim dijelovima planete, predviđa Svjetska banka, i
navodi da se od 1950. godine broj stanovnira gradova Trećeg svijeta
već povećao sa 300 milijuna na 1,3 milijarde ljudi.
Tijekom nadolazećih decenija, izvještaj pod nazivom "Urbana politika
i ekonomski razvoj - podsjetnik za devedesete", predviđa da će
stanovništvo zemalja u razvoju rasti godišnje za 51 milijun ljudi i
time se sveukupno povećati za 2,5 milijarde ljudi u narednih 35
godina.
Banka naglašava da je 25 posto sveukupnog urbanog stanovništva Trećeg
svijeta, to jest 300 milijuna ljudi, živjelo u posvemašnjem siromaštvu
1988. godine. U velikom broju zemalja u razvoju urbano siromaštvo se
povećalo brže nego seosko.
Ustanovljujući da se više od 60 posto bruto nacionalnog proizvoda
većine zemalja u razvoju stvara u urbanim centrima, važnost gradova u
nacionalnim ekonomijama bit će sve veća, objašnjavaju autori izvješća.
U velikom broju zemalja Latinske Amerike dio bruto nacionalnog
proizvoda iz gradova mogao bi doseći 80 posto u narednim godinama,
prema predvidanjima Svjetske banke. Ona uviđa "potrebu za
pronalaženjem novog pristupa i strategije koji bi povezivali pomaganje
urbanih zona sa širim ciljevima ekonomskog razvoja".
"Novi urbani prioriteti u Trećem svijetu, koje definira Svjetska
banka, su porast produktivnosti, borba protiv siromaštva, pronalaženje
odgovora na sve veću krizu zaštite okoliša u velegradovima i
prevladavanje ozbiljnog pomanjkanja razumijevanja u procesu urbanog
razvoja."
Banka navodi i svoju zabrinutost glede higijenskih uvjeta i uništenja
okoliša u velikim urbanim središtima. Od 25 do 50 posto gradskog
stanovništva zemalja u razvoju nema ugrađenu kanalizaciju i vodovod.
Autori izvješća naglašavaju da je 80 posto bolesti vezano za lošu
kvalitetu vode. Navode takoder da 25 do 30 posto stanovnika urbanih
središta u Latinskoj Americi, Africi i na Bliskom Istoku nema pitku
vodu. U izvješću Svjetske banke se na kraju kaže da zagadenje zraka
jako pogađa veliki dio tog urbanog stanovništva.
(Hina) mm
010000 MET may 91
(Hina) mm