BEČ, 2. travnja (AFP/Hina) - Od početka godine porast cijena se
ubrzava u Istočnoj Europi, što izaziva smanjenje prihoda i
razine života stanovništva i što se ispoljava povećanim
nezadovoljstvom prema novim vlastima.
Novi istočno-europski ekonomisti jednoglasno ponavljaju da je
"liberalizacija cijena koja se u prvo vrijeme ispoljava snažnim
porastom cijena izazvanim ukidanjem javnih subvencija, prva
neophodna etapa na prijelaznom putu na tržišnu ekonomiju".
Prema stručnjacima, inflacija će iznositi u 1991. godini
između 35 posto u Mađarskoj i 150 posto u Rumunjskoj. U
Češko-Slovačkoj porast cijena trebao bi dosegnuti od 50 do 60
posto, u Bugarskoj 70 posto, dok bi u Jugoslaviji trebao
prijeći 120 posto. Samo Poljska računa smanjiti inflaciju sa
120 na 60 posto ove godine, ali po cijenu drastične politike
budžetskih ograničenja i stvaranja "armije" od 2 milijuna
nezaposlenih.
Ovu inflaciju ubrzavaju još skokovite devalvacije .
istočno-europskih moneta koje prisiljavaju te zemlje da više
plaćaju za kupovinu uvezene robe (energije, a naročito
sirovine) na međunarodnim tržištima.
S druge strane, zakon ponude i potražnje, koji bi načelno
trebao stabilizirati cijene, samo se na nepotpun način
primjenjuje u novim demokracijama istočne Europe.
"Državni monopoli, objašnjava jedan stručnjak, još uvijek
kroje zakon u tim zemljama i sprečavaju zarade povisujući
cijene potrošaču'".
Četiri sektora koja najviše pogađaju porast cijena su
prehrambeni proizvodi, energija, transporti i telekomunikacije.
U Budimpešti se cijena karte za metro učetverostručila od
početka godine, željezničke karte poskupile su 80 posto a
mjesni telefonski razgovor skuplji je 2 i pol puta.
U Bugarskoj i Rumunjskoj porasti cijena bili su drastičniji.
Prvog veljače u Sofiji, prodavaonice i trgovci su jednostavno
dodali jednu nulu svojim cijenama. Kruh i meso poskupili su 300,
mlijeko 500, a maslac 600 posto. "Ali su se barem u izlozima
ponovo pojavili osnovni proizvodi. za kućanstvo, izjavile su
bugarske kućanice".
Rumunjska je pribjegla istoj operaciji "pravih" cijena prvog
travnja. Cijene proizvoda porasle su od 300 do 400 posto, a da
se opskrba trgovina nije poboljšala.
U obje zemlje vlade su se odlučile za naknadu plaća da bi se
izbjegli društveni sukobi i izrazi bijesa pučanstva.
U Češko-Slovačkoj porast cijena od 34,6 posto tijekom prva dva
mjeseca ove godine prouzročio je val općeg nezadovoljstva.
Stanovnici, ipak disciplinirani, izgubili su svaku nadu za.
brzim poboljšanjem svoje životne razine i društvenog položaja.
Prema istraživanju provedenom početkom ožujka, 89 posto
Čeha i Slovaka nezadovoljno je svojom životnom razinom, a 84
posto ekonomskim položajem. Oni imaju sve manje i manje
povjerenja u nove vlasti, demokratski izabrane prije godinu
dana.
U Poljskoj, novi predsjednik Lech Walesa odlučio se na
drastičnu politiku deflacije kojom bi se u 19910 godini
prepolovila inflacija, od 120 na 60 posto.
Ali, prijetnja društvenim nemirima mogla bi navesti starog
predsjednika "Solidarnosti" da izvrši pritisak na vladu radi
ublažavanja stroge ekonomske dijete, kakva se ne pamti u
povijesti zemlje.
Usprkos rekordnoj inflaciji kod starih istočno-europskih
satelita, Sovjetski Savez se također odlučio na povećanje
maloprodajnih cijena od utorka za prosječno 60 posto, od kojih
su neke bile nepromijenjene 40 godina.
Ovo povećanje rezultira ukidanjem izvjesnih državnih
subvencija i predstavlja prvi stidljivi korak prema tržišnoj
ekonomiji.
(Hina)
(Hina)