ZAGREB, 26. travnja (Hina) - Predsjednik Demokratskog saveza Kosova
dr. Ibrahim Rugova za vrijeme boravka u Zagrebu dao je HINI interview
u kojem je iznio svoje stavove o položaju Albanaca na Kosovu i o
položaju Kosova u SFRJ.
Na pitanje o učinkovitosti dosadašnje politike kosovskih Albanaca,
nazvane ghandijevskom, dr. Rugova je odgovorio: "Više volim to
nazivati političkom rezistencijom nego 'ghandijevskim' načinom, iako
ni u tome nema ničeg lošeg. Poslije prošlogodišnjih krvavih događaja,
koji su zamalo prešli u veći sukob, odlučili smo se za tu demokratsku
metodu odnosno za europsku opciju političke borbe.
Mislili smo tako ustrajati u traženju političkog rješenja, ali s
obzirom na to da dosad nije bilo nikakvih znakova ni od federalnih
vlasti, da i ne spominjemo srpske koje hoće silom sve riješiti na
Kosovu, preostaje nam da se ubuduće ponašamo ovisno o situaciji, koju
ćemo iznova procijeniti na skoroj skupštini naše stranke.
Javljaju se i neke radikalnije stranke, ali mi ne bismo htjeli
izložiti narod masakru, iako nije riječ o strahu, nego o nastojanju da
se pronađe demokratski izlaz iz ovog neizdrživa stanja. Naša je
stranka registrirana na saveznoj razini, ali je stalno diskriminirana
i sprečavana u radu, pa je tako unatrag dva-tri mjeseca desetak ljudi
prekršajno kažnjeno samo zbog toga što su održali sastanke
predsjedništava svojih ogranaka. Radimo praktički samo ono u čemu
možemo izbjeći policiji, kad nas policija ne otkrije, a cilj srpskog
režima i otprije je bio da nas gurne u ilegalu.
U studenome prošle godine htjeli smo održati skupštinu stranke, ali
nismo našli prostorije, ali se nadam da ćemo je uskoro ipak održati, i
na njoj utvrditi novu strategiju, s obzirom na najnovije događaje u
Jugoslaviji."
O tome, kako u tako teškoj političkoj i socijalnoj situaciji na
Kosovu, s obzirom na siromaštvo i velik broj nezaposlenih i
otpuštenih, već nije došlo do nacionalno-socijalnih nemira,
predsjednik Demokratskog saveza Kosova kaže:
"Održati se u takvoj situaciji uspjeli smo zahvaljujući
tradˇcionalnoj solidarnosti Albanaca koji rade, a pogotovu onih koji
su u inozemstvu, pogotovu u Njemačkoj, Švicarskoj i Americi. To su
danas jedina živa sredstva koja cirkuliraju kod nas. Iako režim ne
dopušta nikakvu javnu pomoš niti djelovanje humanitarnih organizacija,
pogotovu ne medunarodnih kao što su sestre Majke Terezije, Crveni križ
ili Caritas, ipak pomaganje medu porodicama funkcionira. No ako se
ovako nastavi, ne možemo jamčiti da neće doći do socijalnih nemira i
javnih prosvjeda.
Društveno gospodarstvo na Kosovu potpuno je uništeno nasilnim mjerama
koje je uvela Skupštine Srbije. Najveći kolektivi, kao što su
'Trepča', 'Obilić' i drugi, već su propali, jer u njima rade Srbi koji
nisu stručni. Glavni je cilj zapravo bio uzeti novac, kao što se
dogodilo s 'Bankosom', našom bankom koja je zatvorena a čiji je
kapital raspodijeljen na policiju i Beogradsku banku, koja je u
stečaju. A blokira se i privatna inicijativa, zatvorene su tisuće
dušana, ne samo nakon općeg štrajka od 3. rujna prošle godine.
Sve u svemu, 'reforme' o kojima govori g. Marković na Kosovu se ne
osjećaju, a on nikad dosad nije ni intervenirao u korist privatnog
poduzetništva i slobodnog tržišta na Kosovu, čime su i stranci
zapanjeni. Stanje je sada takvo da ni za Srbe više nema dovoljno
novca, a sredstva koja za zdravstvo i školstvo na Kosovo šalje
Federacija raspodjeljuju se po Srbiji, što je čista pljačka. Što se
tiče predsjednika savezne vlade, on nas je dva-tri puta, povodom
prošlogodišnjih demonstracija i krvoprolića, čak optuživao da smo
antireformske snage. No sad je napokon u svom izlaganju rekao kako
stanje na Kosovu nije dobro, ali se nije izjasnio o našem ustavnom
legitimitetu, što je neshvatljivo kad se istodobno poziva na Ustav iz
1974.'
Glede sredstava Fonda za razvoj nerazvijenih republika i pokrajine
Kosovo, Rugova ističe da je u prijašnjem razdoblju od tih sredstava
izgradeno dosta toga na Kosovu, ali daje za pravo Hrvatskoj i
Sloveniji što više ne uplačuju sredstva u Fond, jer, kako kaže, "mora
se znati kamo ona idu, pogotovo u posljednje dvije godine". "Osobno
smatram da je taj Fond i prije bio nakakva igra Federacije u stilu:
'Evo, mi pomažemo Kosovo', a uzeli su više nego što su dali s obzirom
na našu industriju i ostalo. Znači, tražilo se nekakvo pokriće da
Srbija može i tako držati pod svojom kapom Kosovo, a u svoju korist."
Koliko je realna opcija "Kosovo-Republika"? Dr. Rugova odgovara da mu
se taj zahtjev čini realnim, s obzirom na brojnost Albanaca, a i na to
da se oni u tom slučaju, kao i inače, ne zauzimaju za otcjepljenje od
Jugoslavije. Kosovo ima svoj teritorij, a Republika Kosovo bila bi
nešto dobro i za Srbe i za Albance, jer manjina ne može ni s obzirom
na gospodarske razloge dominirati većinom, ističe, dodajuši da bi se u
slučaju raspada savezne države na suverene države Albanci u
Jugoslaviji našli razdijeljeni u trima odnosno četirma republikama.
"Mi želimo dijalog, i to bezuvjetan, dok ga srpski režim uvjetuje",
podsjeća Rugova, protiveći se "bagatelizaciji" onoga što se naziva
"brigom za ljudska prava".
Statut što ga za Kosovo predviđa Srbija za Rugovu je posve
neprihvatljiv, jer bi njime vlasti na Kosovu postale puka izvršna
transmisija središnje vlasti, a još mu je manje prihvatljiva podjela
Kosova na "okruge", čime bi Kosovo postalo puka zajednica općŤna. "To
je nešto retrogradno, to nije ni lokalna samouprava", kaže Rugova,
videći i u tome potvrdu da se Srbija i legislativno sve više udaljava
od Europe. Rečeni Statut za Rugovu je "samo kopija onoga što je bilo u
Rankovićevo doba, a i tada je bilo više autonomije nego što bi je bilo
sada".
Glede budućnosti Jugoslavije dr. Rugova izjavljuje: "Što se nas tiče,
najzadovoljniji bismo bili kad bi se stvorila konfederacija ili savez
država, u kojem bismo i mi imali status republike, s obzirom na
zauzimanje SAD i Europe za očuvanje integriteta Jugoslavije, uz uvjet
uspostave demokracije. No bez sređivanja unutarnjih odnosa, bilo
državnih bilo etničkih, neće biti ni tog integriteta. Na tome moramo
inzistirati i mi i Hrvati i Slovenci, jer je srpska politika dosad
time manipulirala u igri s kratkoročnim učincima, samo da ostvari
svoje ciljeve."
Na upit kako gleda na pregovore šestorice čelnika jugoslavenskih
republika odgovara, Rugova je odgovorio: "Što se tiče tih razgovora, u
njima smo i mi trebali sudjelovati." Spominjući kao dodatnu poteškoću
to što na Kosovu nisu provedeni demokratski izbori, pa je ostalo
neriješeno pitanje predstavljanja tamošnjeg albanskog stanovništva,
Rugova upozorava: "Bez nas neće biti valjana dogovora o Jugoslaviji",
izražavajući bojazan da bi u slučaju njezina raspada Albanci teško
ostali "sa Srbijom", jer "narod s njom ima već 70 i više godina lošeg
iskustva; tad će se pojaviti još veći problemi, pogotovu s obzirom na
činjenicu da bi velik broj Alanaca ostao u Makedoniji".
"Srpska pak teza o tome da srpski narod ima pravo živjeti u jednoj
državi u biti je velŤkosrpska, jer sve želi staviti pod svoje okrilje,
i vrlo je opasna jer dovodi u pitanje postojeće granice, suočujući se
s isto takvim pravom drugih naroda. Mi ne bismo htjeli sukobe, nego
integraciju u Europu, u kojoj bi i po regijama bila štićena sva
ljudska, kulturna i nacionalna prava", zaključio je na kraju razgovora
predsjednik Demokratskog saveza Kosova dr. Ibrahim Rugova.
(Hina)
260000 MET apr 91
(Hina)