JERUZALEM, 25. travnja (AFP/Hina) - Pitanje istočnog Jeruzalema
predstavlja glavnu prepreku mirovnim pregovorima izmedu
izraelskih predstavnika i američkog državnog sekretara Jamesa
Bakera, koji se danas navečer očekuje u Izraelu.
Izraelski premijer Yitzhak Shamir je, u više navrata, izjavio
kako za pregovaračkim stolom neće prihvatitŤ nazočnost nijednog
Palestinca iz istočnog Jeruzalema kako se ne bˇ ponovo dovelo
u pitanje ujedinjenje Jeruzalema iz 1980. godine, "ujedˇnjenog
i nedjeljivog izraelskog glavnog grada". Naprotiv, za američku
administraciju istočni Jeruzalem čini dio okupiranih područja i
o njegovom položaju se mora pregovarati.
Prema izvješću "Jerusalem Posta" u utorak, Izraelcˇ bi mogli
prihvatiti kompromis prema kojem izaslanik istočnog Jeruzalema,
takoder nastanjen na okupˇranim područjima, "ne bi sudjelovao —
pregovorima kada bi bilo govora o uspostavljanju autonomne
uprave na tim područjima".
"Jeruzalem jeste i bit će vječni glavni grad židovskog naroda.
Več tisućama godina naše molbe usmjerene su prema Jeruzalemu.
On nikad neće biti predmet pregovora i Amerikanci neše
odlučivati o njegovoj sudbini", izjavio je-u srijedu AFP-u
Arieh Pickel službeni predstavnik za novinstvo zamjenika
ministra zaduženog za pitanje Jeruzalema Avrahama Verdigera.
Palestinska stajališta su takoder oštra. Prema izvješću jednog
palestinskog predstavnika, koji je zatražio da ostane nepoznat, Baker
je zahtijevao od palestinske delegacˇje, prilikom susreta u prošlu
subotu, da ne stavlja istočni Jeruzalem u prioritetna pitanja mirovnih
pregovora. Palestinski predstavnici su to kategorično odbili.
Tijekom gotovo četiri godine "lntifada" istočni Jeruzalem je postao
epicentar palestinske borbe. Nevidljiva granica dijelˇ grad na dvije
zajednice. Zapadna i istočna područja grada, s 500.000 stanovnika,
bilježe svake godine gotovo polovinu antiizraelskih atentata.
Oko 150.000 stanovnika ˇstočnog Jeruzalema smatraju taj dio grada
budućim glavnim gradom svoje države i ne priznaju aneksiju koju je
1990. godine proglasio Izrael. U okviru te politike "ponovnog
ujedinjenja", započete "de facto" od aneksije 1967. godine, izraelske
vlasti su arapskim stanovnicima istočnog Jeruzalema podijelile
izraelske osobne karte.
Puno arapskih naziva ulica je promijenjeno u izraelske, a oko 30.000
stanova je izgradeno za Izraelce. Pitanje položaja Jeruzalema ponovno
se pojavˇlo nakon pucnjave ispred džamije od e. listopada 1990. godine
kada je bˇlo 18 mrtvih i 150 ranjenih. Tom prilikom u izglasanoj
rezoluciji 672 Viješa sigurnosti Ujedinjenih naroda se podsjeCa kako
je za medunarodnu zajedinicu istočni Jeruzael okupirano područje.
Tijekom više od 23 godine Izrael je promijenio karakter grada.
Utrostručio je gradsku površinu i izgradio vijenac židovskih četvrti
oko arapskog grada. Medutim, vlada zabranjuje
Palestincima izgradnju novih nastambi. Ta izraelska ograničenja su
naročito vidljiva u starom gradu, koji se danas nalazi u istom stanju
u kojem je bio prije 1967. godine. Predsjednik palestinskog
sveučilišnog komiteta za medunarodne poslove Mahdi Abdel-Hadi,
stanovnik Jeruzalema, izjavljuje: "Izraelske vlasti pretvorile su
istočni Jeruzalem u geto".
"Palestinci smatraju kako istočni Jeruzalem ne treba dijeliti
od ostatka okupˇranih područja, na geografskom, kulturnom i
demografskom planu", dodaje Abdel-Hadi.
"Od njega je potrebno napraviti centar svih palestinskih
institucija, sveučilišni, sindikalni, novinski i vjerski centar
zapadne obale i pojasa okupirane Gaze, kako ga ne bi odijelili
od okupirnaih područja".
(Hina) mm
250000 MET apr 91
(Hina) mm