LJUBLJANA, 24. travnja (Hina) - Slovenski ministar za međunarodnu
suradnju dr. Dimitrij Rupel izlagao je na skupnom zasjedanju
delegatima slovenske Skupštine o strategiji slovenske vanjske
politike u idućem razdoblju. Rupel je u uvodu istaknuo kako je
u sadašnjem trenutku za slovensku vanjsku politiku najvažniji
zadatak "afirmirati plebiscitnu odluku dakle obaviti sve formalne
i pripremne aktivnosti, koje Sloveniji omogućuju da postane
samostalna europska država slovenskog naroda".
Rupel je u nastavku naglasio da Slovenija od svih država bivših
realsocijalistiških društava ima najviše mogućnosti ostvariti
političku demokraciju i tržišno gospodarstvo, samo da je u to
potrebno uvjeriti i međunarodnu javnost. Pritom je dodao:
"Pokušat ćemo je uvjeriti i u tome ćemo i uspjeti. "Spominjući
Bushovo pismo potpore Markoviću i druge poruke koje šalje
međunarodna zajednica glede potrebe očuvanja jedinstvene
Jugoslavije, rekao je da te poruke treba uzimati u obzir, ali
da one ne mogu poništiti pravo naroda na samoodređenje, "jer je to
sastavni dio međunarodne političke etike, koja je omogućila i
novi "njemaški zemljovid" i novu europsku arhitekturu". Rupel je
iznio da je mišljenje međunarodne zajednice koja povezuje
jedinstvenu Juqoslaviju sa stabilnošću na ovom području pogrešan
dojam, dodavši kako ne očekuje da će Slovenija u međunarodnoj
zajednici nakon 26. lipnja biti izolirana, ali da je Slovenija
i na to pripremna. "Servisne usluge" Jugoslavije Slovenija bi
rabila i nakon osamostaljenja "kad to bude potrebno na području
vanjskih poslova, zaštite prava slovenskih državljana i privrede
u inozemstvu, ali ako bi savezni sustav to blokirao, trebalo bi
naći i alternativno rješenje".
"Slovenija danas ne napušta Jugoslaviju stoga što bi željela
postati otokom u Europi, nekakva idiosinkretička državica usred
Europe koja se integrira. Slovenija ne ostavlja Jugoslaviju zbog
sebičnosti ili razmaženosti. Mi Slovenci jednostavno imamo pravo
na samostalno i ravnopravno ekonomsko življenje. S Jugoslavijom
ne možemo u Europu. To nam je rečeno prigodom jugoslavenskih
molbi za članstvo u Vijeću Europe, EFTA-i, OECD-u. Madžare, Čehe i
Slovake su prihvatili, prihvaćaju i Poljake. Mi Slovenci osjećamo
se poput zarobljenika Jugoslavije", rekao je u izlaganju Rupel.
Osvrćući se na politiku SAD prema Jugoslaviji i Sloveniji, Rupel
je istaknuo:
"Iako razumijem politiku 'dvanaestorice' i Amerikanaca, oni
nastupaju s prijedlozima za očuvanje Jugoslavije jednostavno zato
što nemaju bolja rješenja, a nemaju ih zato što nisu imali vremena
problem proučiti", dodavši kako je Zapad iznenadila "mirna
revolucija" u Istočnoj Europi, a da je jugoslavenski problem
kompleksan i zahtijeva kompleksne odgovore.
"Postmoderni koncept društvenog poretka zaustavio se na granicama
Srednje Europe u koju treba uključiti Sloveniju, Hrvatsku, možda
i BiH, a borba za definiranje granice između Istoka i Zapada
danasteče na jugoslavenskom tlu", rekao je Rupel.
U nastavku on je izložio predložene izmjene u Zakono o vanjskim
poslovima.
(Hina) jm
240000 MET apr 91
(Hina) jm