ZAGREB, 22. travnja (Hina) - Oživljavanje deviznog tržišta
Jugoslavije, što ga nudi savezna vlada, zapravo je zavaravanje,
jer se teret obveza prebacuje na osnovne banke, odnosno riječ je
o tržištu bez pokrića, kojim se izigravaju obveze federacije
prema štedišama. Kako su članovi Savjeta Narodne banke Hrvatske
pod predsjedanjem guvernera dr. Ante Čičin-Šaina ocijenili
predloženi paket mjera SIV-a, on ne rješava pitanje starih
štediša, a teret obveza prenosi na druge. Savjet guvernera zato
se zauzima za pokretanje republičkog deviznog tržišta u Hrvatskoj,
o čemu su već obavljene i pripreme. Riječ je o mehanizmu plaćanja,
samo o novom priljevu, pri čemu će poduzeća svoja prava na
kupnju deviza moći prenositi i na druge korisnike, ili ih
prodavati na tržištu. Tečaj bi se formirao slobodno, s time da
bi dio deviza u iznosu od 14 posto bio izdvajan za zajedničke
potrebe, a njihov bi se tečaj također formirao slobodno. No,
odluka o pokretanju vlastitog deviznog tržišta ipak će se
odgoditi za nekoliko dana, dok se ne obavi detaljna analiza
saveznog paketa mjera, koje su tek danas i to djelomice stigle
u Republiku Hrvatsku.
Danas je iznijeto i mnoštvo kritičkih opaski na odluku SIV-a o
centralizaciji emisijske funkcije Narodne banke Jugoslavije, prema
kojoj će NBJ donositi odluke o dodjeli sredstava za svaku
narodnu banku republika i pokrajina, a koja će se staviti na
poseban račun kod SDK Jugoslavije, s kojeg će ih Narodne banke
republika i pokrajina moći koristŤti. Međutim, stručnjaci u
Hrvatskoj su analizirajući odluke ove odredbe, konstatirali da
mogućnosti upada u platni sustav zemlje ostaju i dalje, štoviše
otvaraju se i za federacijue i to bez ikakve kontrole. S tim u
vezi izraženo je mišljenje, da je jedini način da se to spriječi
izradba vlastitog monetarnog sustava ili makar usporednog
novčanog sustava.
Na današnjoj sjednici bilo je riječi i o programu za sanaciju
gospodarstva i banaka u Hrvatskoje o čemu su već pripremljeni
odgovarajući zakonski akti, koji će biti dostavljeni Hrvatskom
saboru. Održana je i linearna sanacija banaka na razini
Jugoslavije, koja bi Hrvatskoj trebala osigurati oko tri milijarde
dinara, ali bi se ostatak do pune sanacije gospodarstva i banaka u
Hrvatskoj trebao osigurati vlastitim sredstvima.
(Hina) mc
220000 MET apr 91
(Hina) mc