BUENOS AIRES, 20. travnja (AFP/Hina) - Povećanje trgovine
droge u Huenos Airesu i na sjeveru Argentine prisililo je
vladu da uputi apel SAD-u, dok vlasti otkrivaju ili sumnjaju na
široke operacije "pranja" dolara u tom području, naročito u
Argentini i u Urugvaju.
Argentinski predsjednik Carlos Menem izjavio je kako će zračne
snage surađivati sa SAD-om u bici protiv droge, naročito u
traženju skrivenih pista za slijetanje na sjeveru zemlje.
Trgovina kokainom se udvostručila u jednoj godini, dok se broj
uhićenja smanjio prema službenim statistikama.
Droga prolazi uglavnom kroz sjeverne pokrajine, Jujuy, Formosu
i Saltu, kao i preko aerodroma u Buenos Airesu, na koji prema
izjavi saveznog suca Alberta Piottia 30 tona "materijala",
naročito droge i novca u novčanicama, nelegalno ulazi svaki
dan.
Već nekoliko godina kontrola aerodroma je u nadležnosti
zrakoplovstva.
Policija je u srijedu izjavila kako je otkrila grupu prodavača
koji su u tri godine poslali više od 1.500 kg kokaina prema
Europi za vrijednost od 120 milijuna dolara poslije preprodaje.
DEA (Drug Enforcement Agency) i policija smatraju da 500 kg
kokaina i 50 tona lišća koke prelazi svaki mjesec kroz
pokrajine sjeverne Argentine. Tijekom nedavno poduzete akcije
u pokrajinama Jujuy i Salti, na granici između Bolivije i Argentine,
predstavnici žandarmerije su otkrili postojanje 31 skrivene piste za
slijetan je i priznali kako ih manjak ljudi sprečava da zaplijene više
od 30% droge koja prelazi granicu.
Noću, ponekad i na temperaturi od -20 stupnjeva, ljudi vodeći mazge
natovarene smjesom kokaina i kemijskih proizvoda kerozin, eter,
aceton, amonijak i sumporna kiselina prelaze granicu kako bi opskrbili
laboratorije smještene u Boliviji. Duž stotine kilometara "ta granica
je gotovo bez kontrole".
Prema izjavi ureda za otkrivanje doroge, zapljena kemijskih proizvoda
se povećala u nekim slučajevima za 2>000 posto u 1990. u odnosu na
1989. godinu.
Borba protiv "pranaj" narkodolara čini se riskantna, jer zemlje Rio de
la Plate, odnosno Argentina, Paragvaj i Urugvaj, suočene s ozbiljnim
ekonomskim krizama zatvaraju oči pred dolaskom kapitala koji se
investira u njihovim zemljama.
Ponovo uključivanje "opranog" novca na tržište obavljaju neke banke
koje ulažu uglavnom u hotele ili velike trgovinske centre koji se
usprkos ekonomskoj krizi nastavljaju graditi u Buenos Airesu.
Urugvaj, u kojem se poštuje "bankarska tajna" jedna je od
najupletenijih zemalja u "pranje" novca koji dolazi iz Cartela de
Medellin, iz Kolumbije. Nedavno je argentinski predsjednik Menem nave
Urugvaj kao primjer zemlje koja se koristi "pranjem" novca, što je
izazvalo reakciju urugvajskog predsjednika Luisa Alberta Lacalle.
Pred optužbama jednog suca iz Buenos Airesa za pranje novca u
Montevideu, direktor Centralne urugvajske banke je odgovorio kako će
se zadržati institut "bankarske tajne" i dodao "činimo sve što možemo
kako bismo izbjegli "pranje" novca".
Bliski suradnici predsjednika Menema trenutno pod istragom u
Španjolskoj i Argentini o njihovoj eventualnoj pripadnosti jednoj
mreži za "pranje" koja prenosi desetine milijuna dolara između New
Yorka, Miamia, Buenos Airesa i Montevidea.
Jedan trogvac "pokajnik" u zatvoru u Španjolskoj optužio je šogoricu
predsjednika Menema kako je u vuše navrata prenosila torbe pune novca
preko carine na aerodromu u buenos Airesu dok je njezin bivši muž, Ali
Ibrahim, sirijski državljanin s argentinskom diplomatskom putovnicom,
bio "savjetnik" u službi carina na aerodromu.
(Hina) mm
200000 MET apr 91
(Hina) mm