OHRID, 18. travnja (Hina) - Novinar Vidoje Kratul iz titogradske
"Pobjede", pitao je predsjednika Tuđmana, na osnovu kojih
historijskih činjenica je u nedavnoj izjavi tvrdio da je 1918. godine
Boka Kotorska bila Hrvatska?"
Dr. Franjo Tuđman je odgovorio da koliko zna, Boka Kotorska je
bila u sastavu Dalmacije, a Dalmacija je pak bila sastavni dio
hrvatskog kraljevstva.
Na pitanje novinara "Oslobođenja" Rajka Živkovića znaju li
gospoda Gligorov, Kučan, Izetbegović, pa i g. Bulatović, što su
se u dva sastanka dogovorali g. Miloševič i g. Tuđman, Alija
Izetbegović je odgovorio: "Gospoda Milošević i Tuđman imaju jako
mnogo stvari o kojima mogu da razgovaraju. Nismo ih pitali što su
razgovarali, ali znamo da ima jako mnogo problema koji su u suštini
jugoslavenski problemi, a u suštini kojih se nalaze srpsko-hrvatski
sporovi. Prema tome, njih dvojica trebaju razgovarati."
Predsjednik Makedonije Kiro Gligorov je odgovorio da svi koji
razgovaraju o odnosima izmedu Srbije i Hrvatske imaju legitimnost
za takav razgovor i potrebno je da se ustanove i razriješe ti
međusobni problemi i sporovi. "Ako bismo išli sa zabranom da se
dogovaramo i razgovaramo među republikama, to bi bio ne samo veliki
problem, već bi i bio onemogućen i zajednički razgovor." - rekao
je K. Gligorov.
Crnogorski predsjednik Momir Bulatović: "Ja mislim da te razgovore
treba svakako voditi, shvatio da se ti razgovori mogu samo
proširiti i dati dosta toga pozitivnog, pogotovo ako se prošire na
parlamentarne grupe.
Milan Kučan, slovenski predsjednik je rekao, da se slaže s g.
Izetbegovićem, da predsjednici Tuđman i Miloševib imaju o mnogo
čemu razgovarati", mi o tome znamo koliko nam oni kažu, ali smatramo
da to predstavlja samo stvaranje političkih uvjeta za druge
razgovore i dakako, vjerujem da razgovori između republike Hrvatske
i Srbije nisu išli na teret odnosno na štetu trećeg, odnosno mislim
da to nije bilo u stilu - "Nema te više Alija", rekao je M. Kučan.
Na pitanje novinarke HTV-a da li se toliko zalaže za federaciju, jer
prema statističkim podacima u JNA, ukupnoj saveznoj administraciji i
diplomatskim predstavništvima radi ukupno milijun Srba, koji u
prosjeku imaju četveročlane obitelji, Slobodan Milošević je
odgovorio: "To je posljednji razlog zbog kojeg bih se zalagao za
federaciju - zaposlenost. Cifra koju spominjete toliko je visoka
da zaista ne odgovara činjenicama i to vjerojatno i većina vaših
kolega zna. O kakvom milijunu zaposlenih uopće u svim
administracijama u Jugoslaviji se može govoriti?!"
Novinar YUTEL-a je pitao predsjednike republika kako gledaju na
vanjsku podršku jedinstvu Jugoslavije.
Predsjednik Srbije Slobodan Milošević je kazao da svaka podrška
jedinstvu Jugoslavije, koja ne podrazumijeva miješanje u
unutrašnje probleme Jugoslavije je dobrodošla.
Makedonski predsjednik Kiro Gligorov je rekao, da su međunarodna
javnost i medunarodni politički i drugi faktori realnost, kao što
je realnost i ova naša nasušna potreba da razgovaramo. "Naravno, u
svakoj realnosti treba voditi računa i o pravim rješenjima",
napomenuo je Gligorov.
Predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman je kazao da je jako
zahvalan svima u međunarodnom životu, te u demokratskoj
javnosti, i u službenim krugovima, koji su dali potporu
demokratskoj preobrazbi jugoslavenskog političkog života, i koji
upućuju sve u Jugoslaviji da se rješenja traže na miran i
demokratski način.
"Ja sa zadovoljstvom ističem, da je međunarodna javnost već
dovoljno sazrela da prizna stvarnost postojanja republika, kao
činjenicu i da upućuje na to, da je stvar naroda Jugoslavije i
njihovih republika da nađu svoja rješenja i da su se u tom
pogledu u mnogočemu čak ozbiljnije vladali nego li neki u samoj
Jugoslaviji", rekao je dr. Tuđman.
Predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović odgovarajući na
pitanje novinara YUTEL-a je rekao da shvaća to kao poziv
jugoslavenskim narodima da ostanu na okupu, da se ne rasture, te da
misli da ćemo odgovoriti tom pozivu, a što se tiče Bosne i
Hercegovine, da je ona za to zainteresirana."
Predsjednik Makedonije Kiro Gligorov je odgovorio, da je za
takvu podršku zbog toga, što ona dokazuje da je jugoslavenski
problem istovremeno i europski problem, što se dugo vremena nije
htjelo priznati.
"Ja podršku ne razumijem kao isključivo podršku jedinstvu
Jugoslavije, već kao podršku rješavanju onih problema, koji su
uzrokom da se uopće postavilo pitanje jedinstva Jugoslavije.
Zato, barem koliko ja to razumijem, u pitanju je jedinstvo,
ali i demokracija i podržavanje takvih rješenja dobro je došlo u
vrijeme kad nam je to jako potrebno. Kad nam je bilo prije to isto
jako potrebno, podrška te vrste nam je bila uskraćena iz razloga
koji su svima dobro poznati i koji još uvijek postoje.", kazao
je Gligorov.
Novinar TV Novi Sad pitao je da li će nakon završetka ovih
razgovora obavijestiti republičke organe o njihovu ishodu i da
li će biti još razgovora?
Predsjednik Makedonije Kiro Gligorov je odgovorio: "Naravno da
će vjerojatno svatko od nas obavijestiti svoj parlament, a što se
tiče mene, učinit ću to već idućeg tjedna, dok će ostali
predsjednoci sami odlučiti kaoo i na koji način će obavijestiti o
ovome vlastitu javnost. To mislim da nam svakako slijedi, a to je
potrebno i prije budućeg sastanka, dok ćete u saopćenju dobiti
osnovne sadržaje današnjih razgovora."
Predsjednik Crne Gore Momir Bulatović je odgovorio: "S obzirom da
bih ja trebao biti naredni domaćin, dozvolite da vam kažem, kako
smo se dogovorili da će naredni susret biti idućeg četvrtka na
Cetinju. Odgovarajući na pitanje(u cjelini, rekao bih da smo
spremni i za odredene kontakte među šefovima parlamentarnih
grupa, a sigurno je da mi sebi ne mislimo uzimati bilo kakvo
pravo osobnog odlučivanja, mi ćemo ići na Skupštinu Crne Gore i
vjerojatno ćemo i tako pridonijeti tome da nastavimo drugi krug
razgovora ili da što prije završimo ovaj prvi krug."
(Hina - nastavlja se)
180000 MET apr 91
(Hina - nastavlja se)